Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Marijan Detoni: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Marijan Detoni'''-->[[File:Workers leaving factory by Marijan Detoni 1978 Yugoslavia stamp.jpg|thumb|]]
<!--'''Marijan Detoni'''-->[[Datoteka:Workers leaving factory by Marijan Detoni 1978 Yugoslavia stamp.jpg|thumb|]]
[[File:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg|thumb|]]
[[Datoteka:Drunk men by Marijan Detoni 1975 Yugoslavia stamp.jpg|thumb|]]
'''Marijan Detoni''' ([[Križevci]], [[18. travnja]] [[1905.]] - [[Zagreb]], [[11. svibnja]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] slikar i grafičar.
'''Marijan Detoni''' ([[Križevci]], [[18. travnja]] [[1905.]] - [[Zagreb]], [[11. svibnja]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] slikar i grafičar.



Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 08:18

Datoteka:Workers leaving factory by Marijan Detoni 1978 Yugoslavia stamp.jpg

Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. - Zagreb, 11. svibnja 1981.), hrvatski slikar i grafičar.

Studirao je slikarstvo u Zagrebu, neko vrijeme radio kao nastavnik u Križevcima, Vukovaru i Karlovcu, a od 1945. bio je profesor na ALU u Zagrebu. Rješenjem Ministarstva prosvjete postavljen je za povjerenika Akademije likovnih umjetnosti s time da vrši funkcije rektora škole do njenog sređenja i do redovitog izbora rektora - "Vjesnik", 1.lipnja 1945. godine, br. 36.

Prvo razdoblje njegova stvaralaštva, kada je sudjelovao u radu grupe Zemlja, obilježeno je socijalnim temama; a potom je u nekoliko navrata boravio u Parizu.

Za prvog boravka u Parizu nastaje ciklus linoreza "Ljudi sa Seine". U temama iz života provincije pokazao je smisao za humor i grotesku. Kasnije su prevladavale ekspresionističke tendencije, a kao predhodnik hrvatskoga apstraktnog slikarstva radi slike "Fantazija oronulog zida".

Nakon Drugog svjetskog rata u radu mu prevladavaju metode socijalističkog realizma, da bi nakon 1952. pristupio novim problemima i pronalazio nova rješenja - to su intimna maštanja i nostalgične vizije dalekih svjetova djetinstva.