Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aluminotermija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aluminotermija'''-->'''Aluminotermija''' je redukcija metalnih [[Oksidi|oksida]] u smjesi s [[aluminij]]skim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. [[krom]], [[mangan]]) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili [[magnezij]]eva) praha i [[Kalijev klorat|kalijeva klorata]]), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000&nbsp;°C.<br />
'''Aluminotermija''' je redukcija metalnih [[Oksidi|oksida]] u smjesi s [[aluminij]]skim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. [[krom]], [[mangan]]) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili [[magnezij]]eva) praha i [[Kalijev klorat|kalijeva klorata]]), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000&nbsp;°C.<br />
Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao [[Termitno zavarivanje|zavarivački postupak]] (npr. za spajanje željezničkih tračnica).
Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao [[Termitno zavarivanje|zavarivački postupak]] (npr. za spajanje željezničkih tračnica).



Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 04:15

Aluminotermija je redukcija metalnih oksida u smjesi s aluminijskim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. krom, mangan) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili magnezijeva) praha i kalijeva klorata), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000 °C.
Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao zavarivački postupak (npr. za spajanje željezničkih tračnica).


Nedovršeni članak Aluminotermija koji govori o tehnologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Izvor

  • Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 22..
Sadržaj