Aluminotermija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aluminotermija'''-->'''Aluminotermija''' je redukcija metalnih [[Oksidi|oksida]] u smjesi s [[aluminij]]skim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. [[krom]], [[mangan]]) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili [[magnezij]]eva) praha i [[Kalijev klorat|kalijeva klorata]]), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000&nbsp;°C.<br />
'''Aluminotermija''' je redukcija metalnih [[Oksidi|oksida]] u smjesi s [[aluminij]]skim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. [[krom]], [[mangan]]) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili [[magnezij]]eva) praha i [[Kalijev klorat|kalijeva klorata]]), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000&nbsp;°C.<br />
Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao [[Termitno zavarivanje|zavarivački postupak]] (npr. za spajanje željezničkih tračnica).
Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao [[Termitno zavarivanje|zavarivački postupak]] (npr. za spajanje željezničkih tračnica).



Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 04:15

Aluminotermija je redukcija metalnih oksida u smjesi s aluminijskim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. krom, mangan) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili magnezijeva) praha i kalijeva klorata), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000 °C.
Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao zavarivački postupak (npr. za spajanje željezničkih tračnica).


Datoteka:Crystal Clear action run.svg Nedovršeni članak Aluminotermija koji govori o tehnologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Izvor

  • Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 22..