Altajski narodi: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Altajski narodi'''.- Etno-lingvistička porodica čiji su narodi i jezici rasprostranjeni poglavito u Aziji, i čije tri grane [[Turski narodi|turska]], [[Mongloski narodi|mongolska]] i [[Tungusko-mandžurski narodi|tungusko-mandžurska]] imaju srodan vokabular, morfološku i sntaktičku strukturu. Jezicima Altajske porodice služi se više od 50 naroda i raznih manjih plemena koji žive na području bivšeg [[SSSR]]-a, područjima [[Kina|Kine]], [[Mongolija|Mongoliji]], [[Anatolija|Anatoliji]] i dijelovima [[Europa|Europe]]. Prema nekim novijim jezikoslovcima altajskim jezicima trebalo bi pribrojati i japansku i korejsku granu, koji se inače vode kao izolirane porodice. | |||
*[[Turski narodi]] obuhvaćaju niz naroda, čijom se pradomovinom smatra Turkistan. Ekspanzijom su se ovi narodi raširili sve do u Europu. Njihove najpoznatije skupine su [[Turci]] oko 60 000 000, [[Azeri]] 23 000 000, [[Turkmeni]] skoro 6 340 000, [[Uzbeci]] 24 000 000, [[Ujguri]] oko 9 100 000, [[Kazahi]] 11 550 000, [[Kirgizi]] 3 250 000, [[Tatari]] 7 250 000, [[Čuvaši]] 1 660 000, [[Baškiri]] 1 540 000, [[Karakaplaki]] oko 500 000, [[Jakuti]] 360.000, [[Altajci]] 88 000. Vjera ovih naroda poglavito je islam, postoji i šamanizam, napose u području Sibira među [[Jakuti]]ma te pravoslavno kršćanstvo među Čuvašima. | *[[Turski narodi]] obuhvaćaju niz naroda, čijom se pradomovinom smatra Turkistan. Ekspanzijom su se ovi narodi raširili sve do u Europu. Njihove najpoznatije skupine su [[Turci]] oko 60 000 000, [[Azeri]] 23 000 000, [[Turkmeni]] skoro 6 340 000, [[Uzbeci]] 24 000 000, [[Ujguri]] oko 9 100 000, [[Kazahi]] 11 550 000, [[Kirgizi]] 3 250 000, [[Tatari]] 7 250 000, [[Čuvaši]] 1 660 000, [[Baškiri]] 1 540 000, [[Karakaplaki]] oko 500 000, [[Jakuti]] 360.000, [[Altajci]] 88 000. Vjera ovih naroda poglavito je islam, postoji i šamanizam, napose u području Sibira među [[Jakuti]]ma te pravoslavno kršćanstvo među Čuvašima. | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 03:39
Altajski narodi.- Etno-lingvistička porodica čiji su narodi i jezici rasprostranjeni poglavito u Aziji, i čije tri grane turska, mongolska i tungusko-mandžurska imaju srodan vokabular, morfološku i sntaktičku strukturu. Jezicima Altajske porodice služi se više od 50 naroda i raznih manjih plemena koji žive na području bivšeg SSSR-a, područjima Kine, Mongoliji, Anatoliji i dijelovima Europe. Prema nekim novijim jezikoslovcima altajskim jezicima trebalo bi pribrojati i japansku i korejsku granu, koji se inače vode kao izolirane porodice.
- Turski narodi obuhvaćaju niz naroda, čijom se pradomovinom smatra Turkistan. Ekspanzijom su se ovi narodi raširili sve do u Europu. Njihove najpoznatije skupine su Turci oko 60 000 000, Azeri 23 000 000, Turkmeni skoro 6 340 000, Uzbeci 24 000 000, Ujguri oko 9 100 000, Kazahi 11 550 000, Kirgizi 3 250 000, Tatari 7 250 000, Čuvaši 1 660 000, Baškiri 1 540 000, Karakaplaki oko 500 000, Jakuti 360.000, Altajci 88 000. Vjera ovih naroda poglavito je islam, postoji i šamanizam, napose u području Sibira među Jakutima te pravoslavno kršćanstvo među Čuvašima.
- Mongolski narodi obuhvaćaju Mongole, Burjate (isto od više grupa, među kojima i Alar-Burjati) i Kalmike. Njihov najpoznatiji prehrambeni proizvod je kumiss, fermentirano kobilje mlijeko, a od festivala Nadam Fair, u području Unutrašnje Mongolije. ostali pripadnici su: Bayad, Bogol, Bonan, Dariganga, Darkhad, Daur, Dongxiang, Durbet, Dzakhchin, Khoton, Mingat, Mongour, Olot, Sogwo Arig, Torgut, Tu i Tusa. među pravim Mongolima razlikuju se skupine: Halha Mongoli (Khalkha), Alxa Mongoli, Khamnigan Mongoli. Mongolskoj grupi naroda pripada oko 30 etničkih imena.
- Tungusko-mandžurska skupina obuhvaća tunguska i mandžurska plemena u istočnom Sibiru i susjednoj Kini.