More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:JPL Spiderweb Bolometer.jpg|mini|desno|300px|Bolometar oblika paukove mreže koristi se za mjerenje kozmičkog [[kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|mikrovalnog pozadinskog zračenja]] (zahvalnošću: [[NASA]]/JPL-Caltech).]] | |||
'''Bolometar''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βολή'': izbačaj; zraka) je vrlo osjetljiv [[mjerni instrument]] za otkrivanje i mjerenje [[energija|energije]] [[Radijacija|zračenja]]. [[Mjerno osjetilo]] bolometra najčešće su [[platina|platinske]] trake, a [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbirana]] energija zračenja zagrijava ih i mijenja im [[električni otpor]]. Njime se mogu izmjeriti promjene [[temperatura|temperature]] od 0,000 1 [[°C]]. Bolometar postaje još osjetljiviji kad je ohlađen na temperaturu blisku [[Apsolutna nula|apsolutnoj nuli]] i ako se kao mjerna osjetila koriste [[poluvodič]]i ([[Si]]:[[Fosfor|P]], [[Ge]]:[[Ga]]) i [[Supravodljivost|supravodiči]] ([[Al]], [[kositar|Sn]]). Prvi bolometar konstruirao je [[Samuel Pierpont Langley]] 1881. Koristi se u [[spektroskopija|spektroskopiji]] kao [[detektor]] [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg]] i neionizirajućeg zračenja, u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]] kao detektor [[čestica]], u [[astronomija|astronomiji]] kao detektor [[infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]], a njime se traže i nepoznati oblici [[masa|mase]] i energije. <ref>'''bolometar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8561] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> | '''Bolometar''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βολή'': izbačaj; zraka) je vrlo osjetljiv [[mjerni instrument]] za otkrivanje i mjerenje [[energija|energije]] [[Radijacija|zračenja]]. [[Mjerno osjetilo]] bolometra najčešće su [[platina|platinske]] trake, a [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbirana]] energija zračenja zagrijava ih i mijenja im [[električni otpor]]. Njime se mogu izmjeriti promjene [[temperatura|temperature]] od 0,000 1 [[°C]]. Bolometar postaje još osjetljiviji kad je ohlađen na temperaturu blisku [[Apsolutna nula|apsolutnoj nuli]] i ako se kao mjerna osjetila koriste [[poluvodič]]i ([[Si]]:[[Fosfor|P]], [[Ge]]:[[Ga]]) i [[Supravodljivost|supravodiči]] ([[Al]], [[kositar|Sn]]). Prvi bolometar konstruirao je [[Samuel Pierpont Langley]] 1881. Koristi se u [[spektroskopija|spektroskopiji]] kao [[detektor]] [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg]] i neionizirajućeg zračenja, u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]] kao detektor [[čestica]], u [[astronomija|astronomiji]] kao detektor [[infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]], a njime se traže i nepoznati oblici [[masa|mase]] i energije. <ref>'''bolometar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8561] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 21:54
Bolometar (grč. βολή: izbačaj; zraka) je vrlo osjetljiv mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje energije zračenja. Mjerno osjetilo bolometra najčešće su platinske trake, a apsorbirana energija zračenja zagrijava ih i mijenja im električni otpor. Njime se mogu izmjeriti promjene temperature od 0,000 1 °C. Bolometar postaje još osjetljiviji kad je ohlađen na temperaturu blisku apsolutnoj nuli i ako se kao mjerna osjetila koriste poluvodiči (Si:P, Ge:Ga) i supravodiči (Al, Sn). Prvi bolometar konstruirao je Samuel Pierpont Langley 1881. Koristi se u spektroskopiji kao detektor ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja, u fizici elementarnih čestica kao detektor čestica, u astronomiji kao detektor infracrvenog zračenja, a njime se traže i nepoznati oblici mase i energije. [1]
Izvori
Nedovršeni članak Bolometar koji govori o tehnologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.