Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ahejci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ahejci'''-->'''Ahejci''' (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivni naziv koji se koristio za [[Grci|Grke]] iz [[Homer]]ove [[ilijada|Ilijade]] i [[odiseja|Odiseje]], i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične [[grčka|Grčke]]. Ime im dolazi po [[Ahej]]u (Achaeus, Ἀχαιός), mitskom utemeljitelju ahejskog plemena na području [[ahaja|Ahaje]] na sjevernom Peloponezu, sinu [[Xuthus]]a (<small>Ξοῦθος, sin [[Helen]]ov, mitski patrijarh [[heleni|Helena]], Ἕλλην i [[orseja|Orsejin]], Oρσηίς</small>) i [[najade]] [[kreusa|Kreuse]] (Κρέουσα).
'''Ahejci''' (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivni naziv koji se koristio za [[Grci|Grke]] iz [[Homer]]ove [[ilijada|Ilijade]] i [[odiseja|Odiseje]], i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične [[grčka|Grčke]]. Ime im dolazi po [[Ahej]]u (Achaeus, Ἀχαιός), mitskom utemeljitelju ahejskog plemena na području [[ahaja|Ahaje]] na sjevernom Peloponezu, sinu [[Xuthus]]a (<small>Ξοῦθος, sin [[Helen]]ov, mitski patrijarh [[heleni|Helena]], Ἕλλην i [[orseja|Orsejin]], Oρσηίς</small>) i [[najade]] [[kreusa|Kreuse]] (Κρέουσα).


Ahejci se povijesno javljaju u 14. i 13. stoljeću prije Krista, a oko 1250 prije Krista postaju vladajuća klasa. Navodno su govorili dorskim dijalektom, a [[Dorani]] su ih iz njihove prapostojbine potisnuli tijekom tzv. [[dorska invazija|dorske invazije]] na [[Peloponez]] na područje Egialije (kasnije [[Jonija]]). Prema [[Pauzanija (zemljopisac)|Pauzaniju]] i [[Herodot]]u Ahejci (klasičnog perida) izvorno su živeli u [[argolida|Argolidi]] i [[lakonija|Lakoniji]] odakle su izbjgli u Egialiju, čiji stanovnici nađoše sklonište u [[atena|Ateni]]; Egialija tada postade poznata kao Aheja.  
Ahejci se povijesno javljaju u 14. i 13. stoljeću prije Krista, a oko 1250 prije Krista postaju vladajuća klasa. Navodno su govorili dorskim dijalektom, a [[Dorani]] su ih iz njihove prapostojbine potisnuli tijekom tzv. [[dorska invazija|dorske invazije]] na [[Peloponez]] na područje Egialije (kasnije [[Jonija]]). Prema [[Pauzanija (zemljopisac)|Pauzaniju]] i [[Herodot]]u Ahejci (klasičnog perida) izvorno su živeli u [[argolida|Argolidi]] i [[lakonija|Lakoniji]] odakle su izbjgli u Egialiju, čiji stanovnici nađoše sklonište u [[atena|Ateni]]; Egialija tada postade poznata kao Aheja.  

Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 12:39

Ahejci (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivni naziv koji se koristio za Grke iz Homerove Ilijade i Odiseje, i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične Grčke. Ime im dolazi po Aheju (Achaeus, Ἀχαιός), mitskom utemeljitelju ahejskog plemena na području Ahaje na sjevernom Peloponezu, sinu Xuthusa (Ξοῦθος, sin Helenov, mitski patrijarh Helena, Ἕλλην i Orsejin, Oρσηίς) i najade Kreuse (Κρέουσα).

Ahejci se povijesno javljaju u 14. i 13. stoljeću prije Krista, a oko 1250 prije Krista postaju vladajuća klasa. Navodno su govorili dorskim dijalektom, a Dorani su ih iz njihove prapostojbine potisnuli tijekom tzv. dorske invazije na Peloponez na područje Egialije (kasnije Jonija). Prema Pauzaniju i Herodotu Ahejci (klasičnog perida) izvorno su živeli u Argolidi i Lakoniji odakle su izbjgli u Egialiju, čiji stanovnici nađoše sklonište u Ateni; Egialija tada postade poznata kao Aheja.