Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Biranj'''-->'''Biranj''' je slojevito arheološko nalazište na istaknutom [[Kozjak|kozjačkom]] vrhuncu (631 m) iznad [[Kaštela]]. Ovdje se nalazi prapovijesno gradinsko utvrđenje, kasnoantički [[castrum]], [[svetište]] vrhunskog slavenskog božanstva [[Perun]]a i [[romanička crkva]] sv. Ivana. Vanjski [[bedem]] prapovijesne [[Gradina (tip naselja)|gradine]] dugačak je gotovo 800 metara i lučno zatvara površinu od gotovo 73 000 m<sup>2</sup>, što lokalitet svrstava u red površinom najvećih gradinskih utvrđenja na istočnoj jadranskoj obali i zaleđu. Bedemi su suhozidni, a osipina je na pojedinim mjestima i do 12 metara široka. Arheološka istraživanja otkrila su kulturne slojeve iz [[neolitik]]a i [[Brončano doba|brončanog doba]], sa razvijenom litičkom industrijom.
'''Biranj''' je slojevito arheološko nalazište na istaknutom [[Kozjak|kozjačkom]] vrhuncu (631 m) iznad [[Kaštela]]. Ovdje se nalazi prapovijesno gradinsko utvrđenje, kasnoantički [[castrum]], [[svetište]] vrhunskog slavenskog božanstva [[Perun]]a i [[romanička crkva]] sv. Ivana. Vanjski [[bedem]] prapovijesne [[Gradina (tip naselja)|gradine]] dugačak je gotovo 800 metara i lučno zatvara površinu od gotovo 73 000 m<sup>2</sup>, što lokalitet svrstava u red površinom najvećih gradinskih utvrđenja na istočnoj jadranskoj obali i zaleđu. Bedemi su suhozidni, a osipina je na pojedinim mjestima i do 12 metara široka. Arheološka istraživanja otkrila su kulturne slojeve iz [[neolitik]]a i [[Brončano doba|brončanog doba]], sa razvijenom litičkom industrijom.


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 11:53

Biranj je slojevito arheološko nalazište na istaknutom kozjačkom vrhuncu (631 m) iznad Kaštela. Ovdje se nalazi prapovijesno gradinsko utvrđenje, kasnoantički castrum, svetište vrhunskog slavenskog božanstva Peruna i romanička crkva sv. Ivana. Vanjski bedem prapovijesne gradine dugačak je gotovo 800 metara i lučno zatvara površinu od gotovo 73 000 m2, što lokalitet svrstava u red površinom najvećih gradinskih utvrđenja na istočnoj jadranskoj obali i zaleđu. Bedemi su suhozidni, a osipina je na pojedinim mjestima i do 12 metara široka. Arheološka istraživanja otkrila su kulturne slojeve iz neolitika i brončanog doba, sa razvijenom litičkom industrijom.

Izvori

Sadržaj