Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Astralni mikrotubuli: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Astralni mikrotubuli'''-->[[File:Spindle apparatus.svg|thumb|400 px|Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog [[kinetohora|kinetohore]]. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. Astralni mikrotubuli vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u [[središte organiziranja mikrocjevčica|središtu organiziranja mikrotubula]].]]
[[File:Spindle apparatus.svg|thumb|400 px|Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog [[kinetohora|kinetohore]]. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. Astralni mikrotubuli vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u [[središte organiziranja mikrocjevčica|središtu organiziranja mikrotubula]].]]
'''Astralni mikrotubuli''' su [[mikrotubuli]] koji vezuju polove [[diobeno vreteno|vretena]] odnosno dvaju poluvretena za [[stanična membrana|staničnu membranu]]. [[Polimeriziranje mikrocjevčica]] nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.
'''Astralni mikrotubuli''' su [[mikrotubuli]] koji vezuju polove [[diobeno vreteno|vretena]] odnosno dvaju poluvretena za [[stanična membrana|staničnu membranu]]. [[Polimeriziranje mikrocjevčica]] nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.



Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 01:19

Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog kinetohore. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. Astralni mikrotubuli vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.

Astralni mikrotubuli su mikrotubuli koji vezuju polove vretena odnosno dvaju poluvretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.

Jedna su od triju vrsta mikrotubula koji tvore diobeno vreteno, uz kinetohorne i polarne (nekinetohorne).[1] Astralni se pružaju iz centrosoma na polovima stanice, a vezani su za staničnu membranu. Smatra se da je uloga ovih mikrotubula prinos odvajanju centrosoma na stanične polove. Druga uloga jest osiguravanje određivanje položaja centrosoma u stanici u odnosu na ostatak stanice.[2]

Ova se vrsta mikrocjevčica razvija u aktinskom kosturu i ulazi su interakciju sa staničnim korteksom radi pomaganja usmjeravanja vretena. Organizirani su u zrakasti snop oko centrosoma. Stopa obrtaja ove populacije mikrocjevčica je viša nego ikoja druga populacija. Astralnim mikrocjevčicama u ovome pomažu dineini koji su specifični za ovu ulogu.

Izvori

  1. Pavičić, Ivan. Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta, Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 324-325
  2. Vježba 8 - Mitoza, PBF Zagreb, preuzeto 4. siječnja 2015., str. 151-152
Sadržaj