Astarinski rajon: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 01:04

Astarinski rajon (azerski: Astara rayonu) je jedan od 66 azerbajdžanskih rajona. Astarinski rajon je najjužniji azerbajdžanski rajon. Astarinski rajon se nalazi na zapadnoj obali Kaspijskog jezera te graniči s Iranom. Središte rajona je Astara. Površina Astarinskog rajona iznosi 620 km². Astarinski rajon je prema popisu stanovništva iz 2009. imao 96.230 stanovnika, od čega su 47.752 muškarci, a 48.478 žene.^[1]

Astarinski rajon se sastoji od 15 predstavništava i 49 općina.

Izvori

↑ АДМИНИСТРАТИВНО-ТЕРРИТОРИАЛЬНОЕ ДЕЛЕНИЕ, str.46.

v • • u Administrativna podjela Azerbajdžana

Gradovi Azerbajdžana	• Baku • Gäncä • Jevlah • Lankoran • Mingečaur • Naftalan • Nahičevan • Stepanakert • Sumgait • Šeki • Širvan • Šuša

Rajoni Azerbajdžana	• Adžigabuljski • Agdamski • Agdaški • Agdžabedinski • Ahsujski • Akstafinski • Apšeronski • Astarinski • Baku • Bardinski • Bejlaganski • Belokanski • Biljasuvarski • Daškesanski • Džalilabadski • Džebrailjski • Fizulinski • Gabalinski • Gäncä • Gejgeljski • Geokčajski • Geranbojski • Gobustanski • Hačmaski • Hizinski • Hodžalinski • Hodžavendski • Imišlinski • Ismajilinski • Jardimlinski • Jevlaški • Kaški • Kazaški • Kedabečki • Keljbadžarski • Kjurdamirski • Kubatlinski • Kubinski • Kusarski • Lačinski • Lenkoranski • Lerički • Masalinski • Naftalan • Neftečalinski • Oguški • Sabirabadski • Saljanski • Samuški • Satlinski • Sijazanski • Stepanakert (Hankendi) • Sumgait • Šabranski • Šamkirski • Šekinski • Šemahinski • Širvan • Šušinski • Tartarski • Tovuški • Udžarski • Zakataljski • Zangelanski • Zerdapski

Rajoni Nahičevanske AR	• Babečki • Džulfinski • Kengerlinski • Nahičevan • Ordubadski • Sadarački • Šahbuški • Šarurski

Rajoni pod kontrolom Gorskog Karabaha	• Agdamski • Džebrailjski • Fizulinski • Hodžalinski • Hodžavendski • Keljbadžarski • Kubatlinski • Lačinski • Stepanakert (Hankendi) • Šušinski • Tartarski • Zangelanski

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Astarinski_rajon&oldid=483639"

Inačica od 5. studeni 2021. u 01:14 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 01:04 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Astarinski rajon'''-->~~[[Datoteka:Astara_in_Azerbaijan_(semi-secession).svg\|300px\|desno\|mini\|Položaj Astarinskog rajona]]		[[Datoteka:Astara_in_Azerbaijan_(semi-secession).svg\|300px\|desno\|mini\|Položaj Astarinskog rajona]]
	'''Astarinski rajon''' ([[Azerski jezik\|azerski]]: Astara rayonu) je jedan od [[Upravna podjela Azerbajdžana\|66 azerbajdžanskih rajona]]. Astarinski rajon je najjužniji [[Upravna podjela Azerbajdžana\|azerbajdžanski rajon]]. Astarinski rajon se nalazi na zapadnoj obali [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskog jezera]] te graniči s [[Iran]]om. Središte rajona je [[Astara (Azerbajdžan)\|Astara]]. Površina Astarinskog rajona iznosi 620 km². Astarinski rajon je prema popisu stanovništva iz [[2009.]] imao 96.230 stanovnika, od čega su 47.752 muškarci, a 48.478 žene.<ref>[http://files.preslib.az/projects/azerbaijan/rus/gl2.pdf АДМИНИСТРАТИВНО-ТЕРРИТОРИАЛЬНОЕ ДЕЛЕНИЕ, str.46.]</ref>		'''Astarinski rajon''' ([[Azerski jezik\|azerski]]: Astara rayonu) je jedan od [[Upravna podjela Azerbajdžana\|66 azerbajdžanskih rajona]]. Astarinski rajon je najjužniji [[Upravna podjela Azerbajdžana\|azerbajdžanski rajon]]. Astarinski rajon se nalazi na zapadnoj obali [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskog jezera]] te graniči s [[Iran]]om. Središte rajona je [[Astara (Azerbajdžan)\|Astara]]. Površina Astarinskog rajona iznosi 620 km². Astarinski rajon je prema popisu stanovništva iz [[2009.]] imao 96.230 stanovnika, od čega su 47.752 muškarci, a 48.478 žene.<ref>[http://files.preslib.az/projects/azerbaijan/rus/gl2.pdf АДМИНИСТРАТИВНО-ТЕРРИТОРИАЛЬНОЕ ДЕЛЕНИЕ, str.46.]</ref>