Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Palača Rucellai: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
m bnz
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Palača Rucellai'''-->[[Datoteka:Palazzo Rucellai.JPG|mini|250px|Pročelje palače Rucellai u Firenci.]]
[[Datoteka:Palazzo Rucellai.JPG|mini|250px|Pročelje palače Rucellai u Firenci.]]


'''Palača Rucellai''' je [[renesansa|renesansna]] [[palača]], [[harmonija|harmonički]] razigrane [[rustika]]lne [[Fasada|fasade]] u ulici Via della Vigna Nuova 18 u [[Firenca|Firenci]]. Danas je palača, ponovno vlasništvo obitelji Rucellai, a tijekom [[1990-ih]] je u njoj bio smješten [[Muzej]] fotografija braće Alinari.
'''Palača Rucellai''' je [[renesansa|renesansna]] [[palača]], [[harmonija|harmonički]] razigrane [[rustika]]lne [[Fasada|fasade]] u ulici Via della Vigna Nuova 18 u [[Firenca|Firenci]]. Danas je palača, ponovno vlasništvo obitelji Rucellai, a tijekom [[1990-ih]] je u njoj bio smješten [[Muzej]] fotografija braće Alinari.

Inačica od 14. travanj 2022. u 00:06

Pročelje palače Rucellai u Firenci.

Palača Rucellai je renesansna palača, harmonički razigrane rustikalne fasade u ulici Via della Vigna Nuova 18 u Firenci. Danas je palača, ponovno vlasništvo obitelji Rucellai, a tijekom 1990-ih je u njoj bio smješten Muzej fotografija braće Alinari.

Povijest Palače Rucellai

Palaču je projektirao Leon Battista Alberti, a izgradio je od 1447. do 1451. [1] Bernardo Rossellino za bogatog firentinskog trgovca Giovannija Ruccellaja. Alberti je ideju za izgradnju zgrade, dobio na osnovu studija rimskih spomenika. On je bio prvi koji je pilastrima podijelio po vertikali fasadu neke firentinske kuće, oni su oblikovali granicu za velike prozorske bifore na gornjim katovima. [1]

Pogled na unutarnje dvorište

Izgled palače

Palača Rucellai je građevina na tri kata s unutarnjim dvorištem, uklopljena između ostalih građevina slične veličine. Alberti je tom palačom po prvi put u potpunosti izrazio duh humanizma 15. stoljeća na području stambene arhitekture. On se vješto okoristio strukturalnim elementima Antičkog Rima; lukovima, pilastrima i vijencima. [2] Prizemlje je oblikovao pomalo u duhu obrambenog zamka obloživši ga krupnijom rustikom te je tako pojačao dojam čvrstoće i solidnosti objekta. Kapiteli pilastra oblikovani su u sva tri klasična reda; dorskom, jonskom i korintskom, stvarajući na taj način efekt koji podsjeća na rimski Koloseum. [2]


Pogledajte i ove stranice

Izvori

Vanjske vpoveznice