More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Kemijski_element | |||
| ime = paladij | | ime = paladij | ||
| simbol = Pd | | simbol = Pd | ||
Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 23:20
| paladij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
paladij Pd 46 | |
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 10, 5, d | |
| Izgled | srebrnobijela krutina
| |
| Gustoća1 | 12023 kg/m3 | |
| Tvrdoća | 4,75 | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
25,98 J mol–1 K–1 | |
| Talište | 1554,9 °C | |
| Vrelište3 | 2963 °C | |
| Toplina taljenja | 16,74 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | 362 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 106,42(2) | |
| Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d10 [1] | |
Paladij je kemijski element atomskog (rednog) broja 46 i atomske mase 106,42(2). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Pd.
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal. Ima najmanju gustoću i temperaturu taljenja u grupi platinskih metala. Dobro apsorbira vodik, koji je otopljen u paladiju jako reaktivan. Zato se rabi kao katalizator pri hidrogeniranju. U reakcijama i lijevanju bijelog zlata često zamjenjuje skuplju platinu.
Paladij odolijeva hrđi te se zbog toga koristi u visokokvalitetnim liječničkim instrumentima. Spojen sa zlatom ili srebrom stvara snažne i dugotrajne zubne plombe. Trenutno je najtraženiji u autoindustriji, a inače ga se koristi u proizvodnji nakita, elektronici, industriji građevinskih materijala te u medicini.
Otapa se u jakim kiselinama, kao što je dušična.
Rusija sa 44% i Južnoafrička Republika sa 40% čine većinu ukupne svjetske proizvodnje paladija. Osim Rusije i JAR-a, ostatak značajnijih zaliha ovog plemenitog metala nalazi se u Kanadi, SAD-u i Zimbabveu.
Paladij je među četiri metala (srebro, zlato i platina) čija poluga ima valutni kod ISO 4217.
Otkrio ga je 1803. godine engleski kemičar i fizičar William Hyde Wollaston.
Izvori
- ↑ Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
Nedovršeni članak Paladij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |