Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zapadnoslavonski dijalekt: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zapadnoslavonski dijalekt'''-->{{kajkavsko narječje}}
{{kajkavsko narječje}}


[[Datoteka:Medieval_Croatian_dialects_in_RH_BiH_and_Boka.png|thumb|250px|left|250px|Srednjovjekovni hrvatski dijalekti]]
[[Datoteka:Medieval_Croatian_dialects_in_RH_BiH_and_Boka.png|thumb|250px|left|250px|Srednjovjekovni hrvatski dijalekti]]

Posljednja izmjena od 12. travanj 2022. u 04:28

Ovaj je članak dio niza o
kajkavskom narječju hrvatskoga jezika

Osobine

Kajkavski dijalekti:

Sjeverozapadni dijalekti:

Jugozapadni dijalekti:

Istočni dijalekti:

Rubni dijalekti:

Kajkavski književni jezik
Srednjovjekovni hrvatski dijalekti

Zapadnoslavonski dijalekt je rubni kajkavski dijalekt koji je (gotovo) izumro pred turskim osvajanjima, a koji se nalazio oko Međurića i Kraljeve Velike u zapadnoj Slavoniji. Vjeruje se su da govori Hedešina i Homoka u Mađarskoj (okolica Šoprona) izišli iz tog dijalekta.[1] U ta dva sela je prisutan sustav od 6 samoglasnika (uz uobičajenih hrvatskih 5, javlja se i ä) na naglašenim pozicijama te 4 (i, u, a i ä) u Hedešinu, odnosno 5 (i, u, a, ä i o) u Homoku, uz marginalno javljanje slogotvornog r, te ü i ö.

Izvori

  1. Peter Houtzagers: O razvitku govora Hedešina i Homoka, Kajkavci Vedešina i Umoka, Zbornik radova regionalne konferencije "Kajkavci med gradiščanskimi hrvati", 15-36, Budapest
Sadržaj