More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Pacheedaht.png|mini|Pacheenaht teritorij]] | |||
'''Pacheenaht''' (Pacheedaht; Pacheedaht First Nation) /= "sea-foam-on-rocks people", dolazi po imenu sela p'aachiida na Port San Juan Bayu na jugozapadnoj obali Vancouvera/, pleme [[Aht]] Indijanaca, porodica [[Wakashan]], sa San Juan Harbora na otoku [[Vancouver]] u kanadskoj provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Kraj između [[Sheringham Point]]a i [[Bonilla Point]]a, danas je nazivan '' 'Pacheenaht Indian territory' ''. Ovdje danas imaju 4 rezervata, to su: Cullite 3, Gordon River 2, Pacheena 1 i Queesidaquah 4., na kojima živi oko 210 Indijanaca. | '''Pacheenaht''' (Pacheedaht; Pacheedaht First Nation) /= "sea-foam-on-rocks people", dolazi po imenu sela p'aachiida na Port San Juan Bayu na jugozapadnoj obali Vancouvera/, pleme [[Aht]] Indijanaca, porodica [[Wakashan]], sa San Juan Harbora na otoku [[Vancouver]] u kanadskoj provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Kraj između [[Sheringham Point]]a i [[Bonilla Point]]a, danas je nazivan '' 'Pacheenaht Indian territory' ''. Ovdje danas imaju 4 rezervata, to su: Cullite 3, Gordon River 2, Pacheena 1 i Queesidaquah 4., na kojima živi oko 210 Indijanaca. | ||
Posljednja izmjena od 10. travanj 2022. u 22:38
Pacheenaht (Pacheedaht; Pacheedaht First Nation) /= "sea-foam-on-rocks people", dolazi po imenu sela p'aachiida na Port San Juan Bayu na jugozapadnoj obali Vancouvera/, pleme Aht Indijanaca, porodica Wakashan, sa San Juan Harbora na otoku Vancouver u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija. Kraj između Sheringham Pointa i Bonilla Pointa, danas je nazivan 'Pacheenaht Indian territory' . Ovdje danas imaju 4 rezervata, to su: Cullite 3, Gordon River 2, Pacheena 1 i Queesidaquah 4., na kojima živi oko 210 Indijanaca.
Prema tradiciji, u prošlosti su oni i Nitinat Indijanci bili jedan narod što je živio na Jordan Riveru, a još i danas se očuvao tradicionalni pacheenaht, dijalekt jezika nitinat. Prema drugoj tradiciji u prošlosti su govorili jezikom sooke, kojim se služi istoimeno pleme iz grupe Salishan.
Pacheenahti su imali najmanje 4 sela, a ribolov je bio glavni oblik privređivanja i prehrane. Od 4. (travanj)do 7. mjeseca (srpanj) članovi zajednice bi se raspršili po sezonskim ribarskim logorima, jer je to doba kada se hvata najveća pljosnatica konjski jezik (halibut) i red snapper (riba iz porodice Lutjanidae, i druge koje suše i spremaju za zimski period. Od rujna Indijanci se vračaju u svoja zimska sela i pripremaju se za doček lososa, najvažnije ribe plemena Sjeverozapadne obale i Platoa.