Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Adrien-Marie Legendre: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Adrien-Marie Legendre'''-->{{Infookvir znanstvenik|ime=Adrien-Marie Legendre|slika=Legendre.jpg|datum_rođenja=18. rujna 1752.|mjesto_rođenja=Pariz|datum_smrti=10. siječnja 1833.|mjesto_smrti=Pariz|caption=|naslov=Adrien-Marie Legendre (karikatura)}}
{{Infookvir znanstvenik|ime=Adrien-Marie Legendre|slika=Legendre.jpg|datum_rođenja=18. rujna 1752.|mjesto_rođenja=Pariz|datum_smrti=10. siječnja 1833.|mjesto_smrti=Pariz|caption=|naslov=Adrien-Marie Legendre (karikatura)}}


'''Adrien-Marie Legendre''' ( [[Pariz]], [[18. rujna]] [[1752.]] – Pariz, [[10. siječnja]] [[1833.]]), bio je [[Francuzi|francuski]] [[matematičar]] i [[astronom]].
'''Adrien-Marie Legendre''' ( [[Pariz]], [[18. rujna]] [[1752.]] – Pariz, [[10. siječnja]] [[1833.]]), bio je [[Francuzi|francuski]] [[matematičar]] i [[astronom]].

Posljednja izmjena od 8. travanj 2022. u 18:14

Adrien-Marie Legendre

Adrien-Marie Legendre (karikatura)
Rođenje 18. rujna 1752.
Pariz
Smrt 10. siječnja 1833.
Pariz

Adrien-Marie Legendre ( Pariz, 18. rujna 1752. – Pariz, 10. siječnja 1833.), bio je francuski matematičar i astronom.

Dao je značajne doprinose statistici, teoriji brojeva, apstraktnoj algebri i matematičkoj analizi. Prvo je bio profesor na École Militaire od 1775. do 1780., od 1783. član Francuske akademije znanosti, a bio je član i nekoliko javnih komisija. Naslijedio je Lagrangea u Bureau des longitudes. Legendre je napisao veliki broj rasprava o oblicima i putanjama nebeskih tijela. Napisao je 1805. rad u kojem je izračunao putanju kometa upotrebljavajući po prvi put metodu najmanjeg kvardrata, koju je sam otkrio neovisno o Gaussu i po njem su nazvani Legendreov simbol i Legendreova formula.

Legendre je 1787. zajedno s Domenicom Cassinijem i Pierrom Méchainom izmjerio zemljopisnu dužinu da bi utvrdio međusobnu poziciju opservatorija u Parizu i Londonu. O funkcijama je napisao Exercices de calcul intégral etc. 1807. a 1827. Traité des fonctions elliptiques (3 dijela). Posljednji dio je napisao kao dodatak mjerenjima Abelija i Jacobija. Essai sur les nombres iz 1798. je prošireno izdanje njegove knjige Théorie des nombres. Njegovo ime nalazi se na popisu 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju.

Literatura