Zakavkazje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zakavkazje'''-->[[Slika:Caucasus region 1994.jpg|thumb|upright=1.2| Zemljovid Kavkaza 1994. godine]]
[[Slika:Caucasus region 1994.jpg|thumb|upright=1.2| Zemljovid Kavkaza 1994. godine]]
'''Zakavkazje''' ''([[ruski jezik|rus.]] Закавказье, [[armenski jezik|arm.]] Հարավային Կովկաս, [[gruzijski jezik|gruz.]] სამხრეთი კავკასია)'', odnosno "područje iza Kavkaza" je [[Geopolitika|geopolitička]] subregija na području [[Kavkaz]]a. Obuhvaća područje negdašnjeg [[SSSR]]-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između [[Crno more|Crnog mora]] na zapadu i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na istoku, odnosno [[Ruska Federacija|Ruske Federacije na sjeveru]], [[Iran]]a na jugu i [[Turska|Turske]] na jugozapadu.
'''Zakavkazje''' ''([[ruski jezik|rus.]] Закавказье, [[armenski jezik|arm.]] Հարավային Կովկաս, [[gruzijski jezik|gruz.]] სამხრეთი კავკასია)'', odnosno "područje iza Kavkaza" je [[Geopolitika|geopolitička]] subregija na području [[Kavkaz]]a. Obuhvaća područje negdašnjeg [[SSSR]]-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između [[Crno more|Crnog mora]] na zapadu i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] na istoku, odnosno [[Ruska Federacija|Ruske Federacije na sjeveru]], [[Iran]]a na jugu i [[Turska|Turske]] na jugozapadu.



Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 12:54

Zemljovid Kavkaza 1994. godine

Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza. Obuhvaća područje negdašnjeg SSSR-a, južno od najviših vrhova Velikog Kavkaza. Prostire se između Crnog mora na zapadu i Kaspijskog jezera na istoku, odnosno Ruske Federacije na sjeveru, Irana na jugu i Turske na jugozapadu.

U geografskom smislu regiji pripadaju južni obronci Velikog Kavkaza, cijeli Mali Kavkaz, Kolhidska nizina, Kursko-arakska nizina, Armenska visoravan i Tališki masiv s Lenkoranjskom nizinom. Obuhvaća područje od 186.000 km².

Politički gledana, na ovom prostoru nalaze se tri međunarodno priznate republike: Azerbajdžan, Armenija i Gruzija, dvije samoproglašene i djelomično priznate republike (otcjepljene od Gruzije): Abhazija i Južna Osetija, te jedna de facto nezavisna republika, odcjepljena od Azerajdžana, ali nije međunarodno priznata: Artsakh. Područje je vrlo politički turbulentno zbog učestalih sukoba u Južnoj Osetiji i Artsakhu, kao i zbog nedostatka diplomatskih odnosa između Armenije i Azerbajdžana, koje su "u ratu" od napuštanja SSSR-a.

Regija je bogata naftom i zemnim plinom, manganom, a ima i bogat hidropotencijal. Osobito je pogodna za vinogradarstvo. Armenija i Gruzija se smatraju jednim od najstarijih vinogradarskih područja na svijetu.[1]

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori

Vidi još

  1. Hugh Johnson Vintage: The Story of Wine pg 15 Simon & Schuster 1989