Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Filozofski fakultet u Rijeci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Filozofski fakultet u Rijeci'''-->'''Filozofski fakultet u Rijeci''', visokoškolska ustanova, članica [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]].<ref>[http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=325&Itemid=113&lang=hr Sveučilište u Rijeci, ''Sastav Sveučilišta u Rijeci''] (pristupljeno 20. studenog 2017.)</ref> Izvodi preddiplomske, diplomske i postdiplomske studije iz društvenog i humanističkog područja. Izdaje znanstvene i stručne knjige, znanstvene časopise (''Psihologijske teme'', ''Fluminensia'', ''European Journal of Analytic Philosophy'', ''Ikon'', ''Časopis za povijest zapadne Hrvatske'')<ref>[http://izdavastvo.ffri.hr/o-nama/ Izdavaštvo FFRI, ''O nama''] (Pristupljeno 21. studenog 2017.)</ref> i provodi niz nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata. Pod sadašnjim imenom djeluje od 1998.<ref>[http://www.ffri.uniri.hr/hr/fakultet-i-studiji.html Filozofski Fakultet u Rijeci, ''Fakultet i studiji''] (pristupljeno 20. studenog 2017.)</ref>. Od siječnja 2011. djeluje na Sveučilišnom kampusu na [[Trsat|Trsatu]]. Organiziran je u 11 odsjeka i jednu katedru. Na fakultetu djeluje nekoliko centara i škola u kojima se provodi znanstvena i istraživačka djelatnost, te djelatnost po načelima povezivanja prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.<ref>[http://www.ffri.uniri.hr/hr/centri-i-skole.html Filozofski fakkultet u Rijeci, ''Centri i škole''] (pristupljeno 20. studenog 2017.)</ref>
Filozofski fakultet u Rijeci''', visokoškolska ustanova, članica [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]].<ref>[http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=325&Itemid=113&lang=hr Sveučilište u Rijeci, ''Sastav Sveučilišta u Rijeci''] (pristupljeno 20. studenog 2017.)</ref> Izvodi preddiplomske, diplomske i postdiplomske studije iz društvenog i humanističkog područja. Izdaje znanstvene i stručne knjige, znanstvene časopise (''Psihologijske teme'', ''Fluminensia'', ''European Journal of Analytic Philosophy'', ''Ikon'', ''Časopis za povijest zapadne Hrvatske'')<ref>[http://izdavastvo.ffri.hr/o-nama/ Izdavaštvo FFRI, ''O nama''] (Pristupljeno 21. studenog 2017.)</ref> i provodi niz nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata. Pod sadašnjim imenom djeluje od 1998.<ref>[http://www.ffri.uniri.hr/hr/fakultet-i-studiji.html Filozofski Fakultet u Rijeci, ''Fakultet i studiji''] (pristupljeno 20. studenog 2017.)</ref>. Od siječnja 2011. djeluje na Sveučilišnom kampusu na [[Trsat|Trsatu]]. Organiziran je u 11 odsjeka i jednu katedru. Na fakultetu djeluje nekoliko centara i škola u kojima se provodi znanstvena i istraživačka djelatnost, te djelatnost po načelima povezivanja prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.<ref>[http://www.ffri.uniri.hr/hr/centri-i-skole.html Filozofski fakkultet u Rijeci, ''Centri i škole''] (pristupljeno 20. studenog 2017.)</ref>


==Povijest==
==Povijest==

Inačica od 25. ožujak 2022. u 13:30

Filozofski fakultet u Rijeci, visokoškolska ustanova, članica Sveučilišta u Rijeci.[1] Izvodi preddiplomske, diplomske i postdiplomske studije iz društvenog i humanističkog područja. Izdaje znanstvene i stručne knjige, znanstvene časopise (Psihologijske teme, Fluminensia, European Journal of Analytic Philosophy, Ikon, Časopis za povijest zapadne Hrvatske)[2] i provodi niz nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata. Pod sadašnjim imenom djeluje od 1998.[3]. Od siječnja 2011. djeluje na Sveučilišnom kampusu na Trsatu. Organiziran je u 11 odsjeka i jednu katedru. Na fakultetu djeluje nekoliko centara i škola u kojima se provodi znanstvena i istraživačka djelatnost, te djelatnost po načelima povezivanja prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.[4]

Povijest

Današnji Filozofski fakultet ima podrijetlo u Višoj stručnoj pedagoškoj školi koja je djelovala u Rijeci (1953.), te u pedagoškim akademijama koje su djelovale u Rijeci (1960.), Puli (1961.) i Gospiću (1963.). Viša stručna pedagoška škola prerasta u Visoku industrijsko-pedagošku školu (1962.), zatim i u Fakultet industrijske pedagogije (1972.). Udruživanjem Fakulteta industrijske pedagogije i pedagoških akademija iz Rijeke, Pule i Gospića nastao je 1977. riječki Pedagoški fakultet. Uz društvene i humanističke studije, Pedagoški fakultet je naslijedio i studijske grupe svojih prethodnica: studije fizike, matematike, politehnike, praktične nastave, razredne nastave, predškolskoga odgoja, likovnih umjetnosti.[5]

Pedagoški fakultet mijenja ime u Filozofski fakultet 27. veljače 1998. Povećava se broj studijskih grupa, i razvijaju poslijediplomski studiji iz humanističkih i društvenih područja. Ubrzo se iz sastava Filozofskog fakulteta izdvajaju studiji predškolskoga odgoja i razredne nastave pa 1998. nastaje Visoka učiteljska škola. Izdvajanjem Odsjeka za likovnu kulturu započeto je formiranje današnje riječke Akademije primijenjenih umjetnosti. Studiji matematike, fizike i informatike se odlukom sveučilišnog senata 2007./2008. izdvajaju iz sastava Filozofskog fakulteta i postaju Sveučilišni odjeli za matematiku, informatiku i fiziku.[6]

Od 2011. Filozofski fakultet izvodi i studij talijanistike. [7]

Organizacija i uprava

Odsjeci i katedre

  • Odsjek za anglistiku
  • Odsjek za filozofiju
  • Odsjek za germanistiku
  • Odsjek za kroatistiku
  • Odsjek za kulturalne studije
  • Odsjek za politehniku
  • Odsjek za pedagogiju
  • Odsjek za povijest
  • Odsjek za povijest umjetnosti
  • Odsjek za psihologiju
  • Odsjek za talijanistiku
  • Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu[8]

Centri i škole

  • Riječka kroatistička škola
  • Centar za obrazovanje nastavnika
  • Centar za ikonografske studije
  • Centar za jezična istraživanja
  • Centar za ženske studije[9]
  • Bilingualism Matters@Rijeka, ogranak centra Bilingualism Matters sa Sveučilišta u Edinburghu[10] [11]

Dekanica

  • izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra[12]

Prodekani

  • prof. dr. sc. Alessandra Pokrajac-Bulian, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju
  • doc. dr. sc. Irena Vodopija-Krstanović, prodekanica za nastavu i studente
  • mr. sc. Gordan Đurović, v. pred., prodekan za opće poslove[13]

Vidi još

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori

Vanjske poveznice