Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Strukturna kriza: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Strukturna kriza'''-->'''Strukturna kriza''' je takvo stanje u [[gospodarstvo|gospodarstvu]] kada [[proizvodnja|proizvodni]] kapaciteti i [[ponuda]] bitno nadmašuju [[potražnja|potražnju]]. Strukturna kriza može pogoditi pojedini gospodarski subjekt, određenu [[gospodarska grana|gospodarsku granu]], ili [[regija|regiju]], ali i može poprimiti i svjetske razmjere. U tom se slučaju govori o krizi [[hiperprodukcija|hiperprodukcije]]. Osnovno obilježje strukturne krize je dugotrajan (strukturni) pad potražnje.  
Strukturna kriza''' je takvo stanje u [[gospodarstvo|gospodarstvu]] kada [[proizvodnja|proizvodni]] kapaciteti i [[ponuda]] bitno nadmašuju [[potražnja|potražnju]]. Strukturna kriza može pogoditi pojedini gospodarski subjekt, određenu [[gospodarska grana|gospodarsku granu]], ili [[regija|regiju]], ali i može poprimiti i svjetske razmjere. U tom se slučaju govori o krizi [[hiperprodukcija|hiperprodukcije]]. Osnovno obilježje strukturne krize je dugotrajan (strukturni) pad potražnje.  


Dugotrajni raspad potražnje može imati velik broj različitih uzroka, koji se međusobno potiču i ukupni efekt dalje raste. Tako uzroci mogu biti održavanje proizvodnih kapaciteta koji nadmašuju potrebe, uvođenje novih tehnologija, promijenjene potrošačke navike, zamjena postojećih proizvoda [[uvoz]]nim jeftinijim i slično.  
Dugotrajni raspad potražnje može imati velik broj različitih uzroka, koji se međusobno potiču i ukupni efekt dalje raste. Tako uzroci mogu biti održavanje proizvodnih kapaciteta koji nadmašuju potrebe, uvođenje novih tehnologija, promijenjene potrošačke navike, zamjena postojećih proizvoda [[uvoz]]nim jeftinijim i slično.  

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 02:10

Strukturna kriza je takvo stanje u gospodarstvu kada proizvodni kapaciteti i ponuda bitno nadmašuju potražnju. Strukturna kriza može pogoditi pojedini gospodarski subjekt, određenu gospodarsku granu, ili regiju, ali i može poprimiti i svjetske razmjere. U tom se slučaju govori o krizi hiperprodukcije. Osnovno obilježje strukturne krize je dugotrajan (strukturni) pad potražnje.

Dugotrajni raspad potražnje može imati velik broj različitih uzroka, koji se međusobno potiču i ukupni efekt dalje raste. Tako uzroci mogu biti održavanje proizvodnih kapaciteta koji nadmašuju potrebe, uvođenje novih tehnologija, promijenjene potrošačke navike, zamjena postojećih proizvoda uvoznim jeftinijim i slično.

Neophodna strukturna prilagođavanja većeg obujma u kriznim situacijama imaju daljnji povratni efekt na produbljavanje krize, a posebno na tržište rada. Dolazi do daljnjeg povećanja nezaposlenosti što dalje zaoštrava krizu i prenosi ju na druge gospodarske subjekte, proizvodne grane i sve veća gospodarska područja. U socijalnoj tržišnoj privredi je stoga najvažnija uloga države da u okvirima narodne privrede, koristeći se gospodarskim, financijskim i socijalnopolitičkim mjerama stvori uvjete da u uvjetima strukturnih prilagođavanja ne dođe do masovne nezaposlenosti kao i da pravovremeno prihvati i podupre ugroženo stanovništvo.