Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stipe Banović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stipe Banović'''-->'''Stipan Banović''' ([[1884.]] — [[1961.]]), hrvatski [[folklorist]], rodom iz [[Zaostrog]]a.<ref>(): [http://www.samostan-zaostrog.com/?t=C1&pg=6 ''Povijest''] Franjevački samostan Zaostrog. Pristupljeno 14. srpnja 2020.</ref> Članke je objavio u ''[[Zbornik za narodni život i običaje |Zborniku za narodni život i običaje ]]'', ''[[Jugoslovenski istoriski časopis|Jugoslovenskome istoriskom časopisu]]'', ''[[Viterska vila|Viterskoj vili]]'' (Gdje se je zapravo nalazio sredovječni neretvanski grad [[Ostrog (tvrđava pod Viterom)|Ostrog]]),  Serta Hoffilleriana, ''[[Zbornik za narodni život i običaje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti|Zborniku za narodni život i običaje JAZU]]'', ''[[Građa za povijest književnosti hrvatske|Građi za povijest književnosti hrvatske]]'', ''Prirodi'', ''[[Hrvatsko kolo|Hrvatskom kolu]]'', ''Radovima JAZU'', ''[[Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena|Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena]] ''. Uvršten je u zbornik ''Hrvatsko podrijetlo bosansko-hercegovačkih muslimana : rasprave i članci''. Napisao je knjižice ''Hrvatstvo starih Dubrovčana i bosansko-hercegovačkih muslimana'' (Obzor), ''Kratki pregled hrvatskog idealizma i veliko srpske ideje od Vuka Karadjića do naših dana'' (Obzor), ''Matica hrvatska za Tadije Smičiklasa i u eri Franje Jelašića i Filipa Lukasa : kritički prikaz'', ''Učitelj u gospodarstvu, kućanstvu i zdravstvu''.<ref>[http://katalog.nsk.hr/ ''Pretraga autor: Banović, Stipan''] Katalog NSK. Pristupljeno 14. srpnja 2020.</ref>
Stipan Banović''' ([[1884.]] — [[1961.]]), hrvatski [[folklorist]], rodom iz [[Zaostrog]]a.<ref>(): [http://www.samostan-zaostrog.com/?t=C1&pg=6 ''Povijest''] Franjevački samostan Zaostrog. Pristupljeno 14. srpnja 2020.</ref> Članke je objavio u ''[[Zbornik za narodni život i običaje |Zborniku za narodni život i običaje ]]'', ''[[Jugoslovenski istoriski časopis|Jugoslovenskome istoriskom časopisu]]'', ''[[Viterska vila|Viterskoj vili]]'' (Gdje se je zapravo nalazio sredovječni neretvanski grad [[Ostrog (tvrđava pod Viterom)|Ostrog]]),  Serta Hoffilleriana, ''[[Zbornik za narodni život i običaje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti|Zborniku za narodni život i običaje JAZU]]'', ''[[Građa za povijest književnosti hrvatske|Građi za povijest književnosti hrvatske]]'', ''Prirodi'', ''[[Hrvatsko kolo|Hrvatskom kolu]]'', ''Radovima JAZU'', ''[[Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena|Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena]] ''. Uvršten je u zbornik ''Hrvatsko podrijetlo bosansko-hercegovačkih muslimana : rasprave i članci''. Napisao je knjižice ''Hrvatstvo starih Dubrovčana i bosansko-hercegovačkih muslimana'' (Obzor), ''Kratki pregled hrvatskog idealizma i veliko srpske ideje od Vuka Karadjića do naših dana'' (Obzor), ''Matica hrvatska za Tadije Smičiklasa i u eri Franje Jelašića i Filipa Lukasa : kritički prikaz'', ''Učitelj u gospodarstvu, kućanstvu i zdravstvu''.<ref>[http://katalog.nsk.hr/ ''Pretraga autor: Banović, Stipan''] Katalog NSK. Pristupljeno 14. srpnja 2020.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 01:32

Stipan Banović (1884.1961.), hrvatski folklorist, rodom iz Zaostroga.[1] Članke je objavio u Zborniku za narodni život i običaje , Jugoslovenskome istoriskom časopisu, Viterskoj vili (Gdje se je zapravo nalazio sredovječni neretvanski grad Ostrog), Serta Hoffilleriana, Zborniku za narodni život i običaje JAZU, Građi za povijest književnosti hrvatske, Prirodi, Hrvatskom kolu, Radovima JAZU, Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena . Uvršten je u zbornik Hrvatsko podrijetlo bosansko-hercegovačkih muslimana : rasprave i članci. Napisao je knjižice Hrvatstvo starih Dubrovčana i bosansko-hercegovačkih muslimana (Obzor), Kratki pregled hrvatskog idealizma i veliko srpske ideje od Vuka Karadjića do naših dana (Obzor), Matica hrvatska za Tadije Smičiklasa i u eri Franje Jelašića i Filipa Lukasa : kritički prikaz, Učitelj u gospodarstvu, kućanstvu i zdravstvu.[2]

Izvori

  1. (): Povijest Franjevački samostan Zaostrog. Pristupljeno 14. srpnja 2020.
  2. Pretraga autor: Banović, Stipan Katalog NSK. Pristupljeno 14. srpnja 2020.
Sadržaj