Sol (kriptografija): razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 21:24

Soljenje u računalnoj kriptografiji predstavlja zbrajanje slučajnih podataka (soli) prije stavljanja kroz hash funkciju. Najčešće ga se rabi sa zaporkama. Nakon stvaranja zaporke, soli ju se i tek potom hashira. Posoljena zaporka je složenija, jer sol koja je dodana po podatcima čine nasumični slovnobrojčani znakovi. Tako napadaču ne pomaže mnogo ako provali u bazu podataka, jer soljenjem se značajno smanjuje izglede da hash tablice ili dugine tablice vrate pozitivan rezultat. Dužim nizom soli napadačevi izgledi opadaju, a još više ako je svaki podatak posoljen svojom solju tj. slučajnim uzorkom slovnobrojčanih znakova. Zbog toga je poželjno da budu duge i jedinstvene. Uobičajeni algoritmi soljenja su Argon2, scrypt, bcrypt i PBKDF2.^[1]

Izvori

↑ Heritage Offshore Brayan Jackson / Šifriranje, hashing, soljenje – u čemu je razlika? / pristupljeno 26. srpnja 2020.

[1] Heritage Offshore Brayan Jackson / Šifriranje, hashing, soljenje – u čemu je razlika? / pristupljeno 26. srpnja 2020.

[1]

Inačica od 10. prosinac 2021. u 04:12 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 21:24 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sol (kriptografija)'''-->'''~~Soljenje''' u [[računalna sigurnost\|računalnoj]] [[kriptografija\|kriptografiji]] predstavlja zbrajanje [[slučajni podatak\|slučajnih podataka]] (''soli'') prije stavljanja kroz hash funkciju. Najčešće ga se rabi sa zaporkama. Nakon stvaranja zaporke, ''soli'' ju se i tek potom [[hashiranje\|hashira]]. Posoljena [[zaporka]] je složenija, jer ''sol'' koja je dodana po podatcima čine nasumični [[slovnobrojčan]]i znakovi. Tako napadaču ne pomaže mnogo ako provali u bazu podataka, jer soljenjem se značajno smanjuje izglede da [[hash tablica\|hash tablice]] ili [[dugina tablica\|dugine tablice]] vrate pozitivan rezultat. Dužim nizom ''soli'' napadačevi izgledi opadaju, a još više ako je svaki podatak posoljen svojom solju tj. slučajnim uzorkom slovnobrojčanih znakova. Zbog toga je poželjno da budu duge i jedinstvene. Uobičajeni algoritmi soljenja su [[Argon2]], [[scrypt]], [[bcrypt]] i [[PBKDF2]].<ref>[https://heritage-offshore.com/sigurnost-informacija/ifriranje-hashing-soljenje-u-emu-je-razlika/ Heritage Offshore] Brayan Jackson / ''Šifriranje, hashing, soljenje – u čemu je razlika?'' / pristupljeno 26. srpnja 2020. </ref>		Soljenje''' u [[računalna sigurnost\|računalnoj]] [[kriptografija\|kriptografiji]] predstavlja zbrajanje [[slučajni podatak\|slučajnih podataka]] (''soli'') prije stavljanja kroz hash funkciju. Najčešće ga se rabi sa zaporkama. Nakon stvaranja zaporke, ''soli'' ju se i tek potom [[hashiranje\|hashira]]. Posoljena [[zaporka]] je složenija, jer ''sol'' koja je dodana po podatcima čine nasumični [[slovnobrojčan]]i znakovi. Tako napadaču ne pomaže mnogo ako provali u bazu podataka, jer soljenjem se značajno smanjuje izglede da [[hash tablica\|hash tablice]] ili [[dugina tablica\|dugine tablice]] vrate pozitivan rezultat. Dužim nizom ''soli'' napadačevi izgledi opadaju, a još više ako je svaki podatak posoljen svojom solju tj. slučajnim uzorkom slovnobrojčanih znakova. Zbog toga je poželjno da budu duge i jedinstvene. Uobičajeni algoritmi soljenja su [[Argon2]], [[scrypt]], [[bcrypt]] i [[PBKDF2]].<ref>[https://heritage-offshore.com/sigurnost-informacija/ifriranje-hashing-soljenje-u-emu-je-razlika/ Heritage Offshore] Brayan Jackson / ''Šifriranje, hashing, soljenje – u čemu je razlika?'' / pristupljeno 26. srpnja 2020. </ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==