Sanapaná: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sanapaná'''-->'''Sanapaná''' (Quiativis, Quilyacmoc, Lanapsua, Saapa, Sanam, Nenlhet), indijansko pleme porodice [[Mascoian]] naseljeno u paragvajskom [[Gran Chaco|Chacu]] uz rijeku [[Galbán]] u departmanima [[Presidente Hayes]] i [[Boquerón]]. Najveća koncentracija iznosi na Salazar Ranchu i naseljima [[La Patria]] i [[Esperanza]].  
Sanapaná''' (Quiativis, Quilyacmoc, Lanapsua, Saapa, Sanam, Nenlhet), indijansko pleme porodice [[Mascoian]] naseljeno u paragvajskom [[Gran Chaco|Chacu]] uz rijeku [[Galbán]] u departmanima [[Presidente Hayes]] i [[Boquerón]]. Najveća koncentracija iznosi na Salazar Ranchu i naseljima [[La Patria]] i [[Esperanza]].  


Sanapane sami sebe i svoj jezik nazivaju sa'pan ili enenlhit (nenlhet). Služe se sa dva dijalekta lanapsua i enenlhi, a populacija iznosi oko 3.000 (2.900, [[1991.]]; SIL). Sanapane se danas dosta žene sa pripadnicima plemena [[Lengua]] i [[Angaité]]. Djeca u školama uče [[španjolski]] jezik a mnogi govore i jezikom [[guarani]]. Danas su sjedilački narod koji živi od agrikulture ili kao radnici na plantažama i tvornicama.  
Sanapane sami sebe i svoj jezik nazivaju sa'pan ili enenlhit (nenlhet). Služe se sa dva dijalekta lanapsua i enenlhi, a populacija iznosi oko 3.000 (2.900, [[1991.]]; SIL). Sanapane se danas dosta žene sa pripadnicima plemena [[Lengua]] i [[Angaité]]. Djeca u školama uče [[španjolski]] jezik a mnogi govore i jezikom [[guarani]]. Danas su sjedilački narod koji živi od agrikulture ili kao radnici na plantažama i tvornicama.  

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:28

Sanapaná (Quiativis, Quilyacmoc, Lanapsua, Saapa, Sanam, Nenlhet), indijansko pleme porodice Mascoian naseljeno u paragvajskom Chacu uz rijeku Galbán u departmanima Presidente Hayes i Boquerón. Najveća koncentracija iznosi na Salazar Ranchu i naseljima La Patria i Esperanza.

Sanapane sami sebe i svoj jezik nazivaju sa'pan ili enenlhit (nenlhet). Služe se sa dva dijalekta lanapsua i enenlhi, a populacija iznosi oko 3.000 (2.900, 1991.; SIL). Sanapane se danas dosta žene sa pripadnicima plemena Lengua i Angaité. Djeca u školama uče španjolski jezik a mnogi govore i jezikom guarani. Danas su sjedilački narod koji živi od agrikulture ili kao radnici na plantažama i tvornicama.

Vanjske poveznice