More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Prijestupna godina''' u [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom]] i [[julijanski kalendar|julijanskom]] kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom [[Nova godina]] pala u [[ljeto]], a grožđe dozrijevalo u [[prosinac|prosincu]] ili [[siječanj|siječnju]]. Tako mjesec [[veljača]], koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana. | |||
U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s 4. [[Reforma kalendara#Reforme: julijanska, gregorijanska i Milankovićeva|Reformom kalendara]] 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400. | U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s 4. [[Reforma kalendara#Reforme: julijanska, gregorijanska i Milankovićeva|Reformom kalendara]] 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 04:39
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju. Tako mjesec veljača, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.
U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s 4. Reformom kalendara 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400.
Dakle, od reforme prijestupne godine u gregorijanskom kalendaru su 1600., 2000. i 2400., a nisu godine 1700., 1800., 1900. i 2100. jer nisu djeljive s 400.