Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pragmatizam: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pragmatizam'''-->'''Pragmatizam''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''pragma'' "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).
Pragmatizam''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''pragma'' "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).


Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi  [[Charles Sanders Peirce]] (1838.-1913.), i [[William James]] (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio [[John Dewey]] (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog ''a priori'' znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://philosophynow.org/issues/43/An_Introduction_to_Classic_American_Pragmatism|title=An Introduction to Classic American Pragmatism|author=Raymond Pfeiffer|date=2003.|language=engleski|publisher=Philosophy Now|accessdate=29. ožujka 2021.}}</ref>
Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi  [[Charles Sanders Peirce]] (1838.-1913.), i [[William James]] (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio [[John Dewey]] (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog ''a priori'' znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://philosophynow.org/issues/43/An_Introduction_to_Classic_American_Pragmatism|title=An Introduction to Classic American Pragmatism|author=Raymond Pfeiffer|date=2003.|language=engleski|publisher=Philosophy Now|accessdate=29. ožujka 2021.}}</ref>

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 04:00

Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).

Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi Charles Sanders Peirce (1838.-1913.), i William James (1842.-1910.); daljnjem razvitku je pridionio John Dewey (1859.-1952.). Američki filozofski pragmatizam karakterizira stajalište da pitanja značenja jezičnih pojmova valja razriješiti razmatrajući praktične konzekvence ideja obuhvaćenih tim pojmovima; da o istinitosti ideja valja raspravljati uzimajući u obzir dokaze koji razjašnjavaju u kolikoj mjeri te ideje ispunjavaju važne ljudske ciljeve; da je raspravljanje o temeljnim pitanjima stvarnosti, znanja i slično od slabe koristi; da oštre razlike u pojmovima zapravo ne postoje u stvarnosti koju se pojmovima nastoji opisati; da nije moguće postići prosvjetljenje pomoću nekakvog a priori znanja; da je dobro sve ono što promovira razumni dijalog, propitivanje i dublje razumijevanje, a loše sve ono što takav dijalog onemogućuje.[1]

Vanjske poveznice

Izvori