Matsés: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Matsés''' (Mayoruna, Mayuruna), značajno pleme iz sjeverne skupine [[Panoan]] Indijnaca, naseljeno uz rijeku [[Rio Javari]], u [[Peru]]u i [[Brazil]]u. Pleme je najpoznatije pod imenom Mayoruna, koje dolazi iz [[Quechua]] naziva ''mayo'', rijeka, i ''runa'', ljudi, odnosno '' 'riječni narod' '' <ref>[http://www.everyculture.com/South-America/Mayoruna.html Mayoruna]</ref>. Po kulturi (neki običaji) slični su [[Matís]] Indijancima, uključujući upotrebu otrova [[žabe]] [[Phyllomedusa bicolor]] i [[puhaljka|puhaljki]] (serbatana). | |||
U kontaktu sa Europljanima već su u 17. i 18. stoljeću kada se nalaze na misijama San Joaquin i Nuestra Señora del Carmen. Nekoliko napada [[Portugalci|portugalskih]] lovaca na robove između 1680. i 1710. kao i stanje na misijama gdje podižu pobune [[1695.]] i [[1767.]] rezultirat će njihovim povlačenjem dublje u svoju šumu, smatrajući sve pridošlice neprijateljima. Ovdje ih danas ima preko 3,000. | U kontaktu sa Europljanima već su u 17. i 18. stoljeću kada se nalaze na misijama San Joaquin i Nuestra Señora del Carmen. Nekoliko napada [[Portugalci|portugalskih]] lovaca na robove između 1680. i 1710. kao i stanje na misijama gdje podižu pobune [[1695.]] i [[1767.]] rezultirat će njihovim povlačenjem dublje u svoju šumu, smatrajući sve pridošlice neprijateljima. Ovdje ih danas ima preko 3,000. | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:43
Matsés (Mayoruna, Mayuruna), značajno pleme iz sjeverne skupine Panoan Indijnaca, naseljeno uz rijeku Rio Javari, u Peruu i Brazilu. Pleme je najpoznatije pod imenom Mayoruna, koje dolazi iz Quechua naziva mayo, rijeka, i runa, ljudi, odnosno 'riječni narod' [1]. Po kulturi (neki običaji) slični su Matís Indijancima, uključujući upotrebu otrova žabe Phyllomedusa bicolor i puhaljki (serbatana).
U kontaktu sa Europljanima već su u 17. i 18. stoljeću kada se nalaze na misijama San Joaquin i Nuestra Señora del Carmen. Nekoliko napada portugalskih lovaca na robove između 1680. i 1710. kao i stanje na misijama gdje podižu pobune 1695. i 1767. rezultirat će njihovim povlačenjem dublje u svoju šumu, smatrajući sve pridošlice neprijateljima. Ovdje ih danas ima preko 3,000.
Mayorune su patrilinearni i patrilokalni a sistem srodstva je tipa Kariera [2]. Od ekonomskih aktivnosti najvažnija je agrikultura (posijeci-i-spali), a uz kukuruz, grah i manioku, uzgaja se i banana, papaja, ananas, slatki krumpir i drugo. Lov i ribolov također zauzimaju značajno mjesto u privređivanju.