Maco jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Maco jezik'''-->'''Maco jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=wpc wpc]; <small>itoto, jojod, mako, wotuja, máco, máko, maku</small>) je jezik porodice [[salivan|saliva]], kojim govori 2.500 ljudi (2002 J. Miller) iz plemena [[Maco]] na pritokama rijeke [[Ventuari]], [[Wapuchi]], [[Parú (rijeka u Venezueli)|Paru]], [[Yureba]] i [[Marueta]]. Najvažnija sela su im Marueta, Wapuchi, Porvenir, Tavi-Tavi, Mariche i Morocoto<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=wpc Ethnologue (16th)]</ref>.
Maco jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=wpc wpc]; <small>itoto, jojod, mako, wotuja, máco, máko, maku</small>) je jezik porodice [[salivan|saliva]], kojim govori 2.500 ljudi (2002 J. Miller) iz plemena [[Maco]] na pritokama rijeke [[Ventuari]], [[Wapuchi]], [[Parú (rijeka u Venezueli)|Paru]], [[Yureba]] i [[Marueta]]. Najvažnija sela su im Marueta, Wapuchi, Porvenir, Tavi-Tavi, Mariche i Morocoto<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=wpc Ethnologue (16th)]</ref>.


Maco su lovci i ribari, koji se danas služe i jezicima [[piaroa jezik|piaroa]] [pid] ili [[španjolski]]m [spa]. Dok nije postao priznat posebnim jezikom vodio se s rezervom kao dijalekt jezika piaroa<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=PID Piaroa, Ethnologue (14th)]</ref>
Maco su lovci i ribari, koji se danas služe i jezicima [[piaroa jezik|piaroa]] [pid] ili [[španjolski]]m [spa]. Dok nije postao priznat posebnim jezikom vodio se s rezervom kao dijalekt jezika piaroa<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=PID Piaroa, Ethnologue (14th)]</ref>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 11:44

Maco jezik (ISO 639-3: wpc; itoto, jojod, mako, wotuja, máco, máko, maku) je jezik porodice saliva, kojim govori 2.500 ljudi (2002 J. Miller) iz plemena Maco na pritokama rijeke Ventuari, Wapuchi, Paru, Yureba i Marueta. Najvažnija sela su im Marueta, Wapuchi, Porvenir, Tavi-Tavi, Mariche i Morocoto[1].

Maco su lovci i ribari, koji se danas služe i jezicima piaroa [pid] ili španjolskim [spa]. Dok nije postao priznat posebnim jezikom vodio se s rezervom kao dijalekt jezika piaroa[2]

Ime máco je karipskog ili aravačkog porijekla koje označava porobljene skupine, znači da izvorno nije bilo etničkog značenja nego je ukazivao na njihov socijalni status. Takvih skupina bilo je i među Piaroa Indijancima[3]

Izvori

Literatura

  • Kaplan, Joanna Overing 1975. The Piaroa. A people of the Orinoco Basin. A study in kinship and marriage. Oxford: Clarendon Press.
  • Migliazza, Ernesto C. 1985. Languages of the Orinoco-Amazon region. En: Klein & Stark (eds.), South American Indian languages: 17-139. Austin: University of Texas Press.

Vanjske poveznice