Lipharda Horvat: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lipharda Horvat'''-->'''Lipharda (Josipa) Horvat''' ([[Varaždin]], [[6. ožujka]] [[1902.]] - jama [[Jazovka]], [[svibanj]] [[1945.]]), [[hrvatska]] [[katoličanstvo|katolička]] redovnica, [[sestra milosrdnica]], žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugoslavenskog komunističkog]] režima.
Lipharda (Josipa) Horvat''' ([[Varaždin]], [[6. ožujka]] [[1902.]] - jama [[Jazovka]], [[svibanj]] [[1945.]]), [[hrvatska]] [[katoličanstvo|katolička]] redovnica, [[sestra milosrdnica]], žrtva [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugoslavenskog komunističkog]] režima.


== Životpis ==
== Životpis ==

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 10:01

Lipharda (Josipa) Horvat (Varaždin, 6. ožujka 1902. - jama Jazovka, svibanj 1945.), hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.

Životpis

Datoteka:Bolnica Vrapče Zagreb.jpg
Psihijatrijska bolnica Vrapče u kojoj je do svoje mučeničke smrti radila s. Lipharda

S. Lipharda rodila se je 6. ožujka 1902. u Varaždinu kao Josipa Horvat.[1] Kao švelja radila je u Kući matici, zatim u Zemunu, Kovinu i napokon u zagrebačkom naselju Vrapču, ali se spretno snalazila i na području svih drugih poslova. Jedno samostansko izvješće piše kako je s. Lipharda bila sjajna tkalja koja je uresivala tkanje biranim uzorcima. U Vrapču je vodila nadzor nad pletivom, a izvješće govori i kako je bila izrazito privržena bolesnicima, te je pjevanjem i sviranjem u obližnoj kapelici sudjelovala na misnom slavlju.[2]

Smrt

U psihijatrijsku bolnicu Vrapče, partizani su dovodili ranjene hrvatske vojnike, a zatim su ih davili i klali u podrumima bolnice. Nakon što bi ih usmrtili, bacali su ih u kamione i odvozili u Jazovku i u druge masovne grobnice.

Tri sestre su to, a među njima i sestra Lipharda, na svoju nesreću vidjele. Kako bi ih ušutkali, komunisti su odlučili ubiti svjedokinje tih događanja, s. Geraldu Jakob, s. Konstantinu Mesar te s. Liphardu Horvat.[3]

U monografiji Sestre milosrdnice, I. (1996.) postoji tek jedna rečenica o trima mučenicama koje su završile u Jazovki: U noći 15. svibnja 1945. godine, tri sestre: s. Geralda Jakob, s. Konstantina Mesar i s. Lipharda Horvat odvedene su u nepoznatom pravcu i nikad se više o njima nije moglo ništa doznati...

Povezani članci

Izvori