Kristijan Heinrich Vesteburg: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kristijan Heinrich Vesteburg'''-->'''Kristijan Heinrich Vesteburg''' (rođen 1771. – umro u Zagrebu, 20. svibnja 1816.), [[Zagreb|zagrebački]] graditelj.
Kristijan Heinrich Vesteburg''' (rođen 1771. – umro u Zagrebu, 20. svibnja 1816.), [[Zagreb|zagrebački]] graditelj.
Bio je franjevac, vjerojatno podrijetlom iz [[Brežice|Brežica]]. Poznat kao službeni graditelj zagrebačke biskupije, radio je za biskupa [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Najveće djelo mu je kupališni kompleks u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], koje su tada bile u vlasništvu biskupije. Projektirao je glavnu kupališnu zgradu, zvanu Maksimilijanovu kupelj, mali paviljon za parnu kupelj nazvan Dijanina kupelj, obje oko 1811.godine, a vjerojatno i obližnju kapelu. U Zagrebu je sagradio crkvu sv. Martina u [[Vlaška ulica|Vlaškoj ulici]]. Njegova arhitektura nosi obilježja klasicističkog stila
Bio je franjevac, vjerojatno podrijetlom iz [[Brežice|Brežica]]. Poznat kao službeni graditelj zagrebačke biskupije, radio je za biskupa [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]]. Najveće djelo mu je kupališni kompleks u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], koje su tada bile u vlasništvu biskupije. Projektirao je glavnu kupališnu zgradu, zvanu Maksimilijanovu kupelj, mali paviljon za parnu kupelj nazvan Dijanina kupelj, obje oko 1811.godine, a vjerojatno i obližnju kapelu. U Zagrebu je sagradio crkvu sv. Martina u [[Vlaška ulica|Vlaškoj ulici]]. Njegova arhitektura nosi obilježja klasicističkog stila



Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:49

Kristijan Heinrich Vesteburg (rođen 1771. – umro u Zagrebu, 20. svibnja 1816.), zagrebački graditelj. Bio je franjevac, vjerojatno podrijetlom iz Brežica. Poznat kao službeni graditelj zagrebačke biskupije, radio je za biskupa Maksimilijana Vrhovca. Najveće djelo mu je kupališni kompleks u Stubičkim Toplicama, koje su tada bile u vlasništvu biskupije. Projektirao je glavnu kupališnu zgradu, zvanu Maksimilijanovu kupelj, mali paviljon za parnu kupelj nazvan Dijanina kupelj, obje oko 1811.godine, a vjerojatno i obližnju kapelu. U Zagrebu je sagradio crkvu sv. Martina u Vlaškoj ulici. Njegova arhitektura nosi obilježja klasicističkog stila

Literatura

  • Lelja Dobronić, Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.