Kraljeva peć: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kraljeva peć'''-->'''Kraljeva peć''', na nekim [[planinarski zemljovid|planinarskim zemljovidima]] kao '''Balića pećina''' je [[pećina]] na sjevernoj strani planine [[Mosor]]a. Do nje se dolazi iz [[Dugopolje|Dugopolja]] pješačenjem prema zaseoku Balići-Džakići. Prateći [[planinarska markacija|planinarsku markaciju]] stiže se do nje nakon 20 minuta laganog uspona. Ulaz u pećinu širok je oko 40 metara i visok 20 do 30 metara. Od ulaza do dna pećine je oko 110 metara. Dio je prekriven grmljem i inim raslinjem. Pećinskih ukrasa nema mnogo. Staze unutar pećine još uvijek nije se uredilo. Ipak, prosječnom [[planinar]]u usprkos tome dobar dio je dostupan laganim spuštanjem uz rub dvorane.<ref>[https://visitdugopolje.com/destination/kraljeva-pec/ Turistička zajednica Dugopolja] ''Kraljeva peć - skriveni biser Mosora'' (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Veliki ulazni svod pećine skriva grmlje i nisko drveće.
Kraljeva peć''', na nekim [[planinarski zemljovid|planinarskim zemljovidima]] kao '''Balića pećina''' je [[pećina]] na sjevernoj strani planine [[Mosor]]a. Do nje se dolazi iz [[Dugopolje|Dugopolja]] pješačenjem prema zaseoku Balići-Džakići. Prateći [[planinarska markacija|planinarsku markaciju]] stiže se do nje nakon 20 minuta laganog uspona. Ulaz u pećinu širok je oko 40 metara i visok 20 do 30 metara. Od ulaza do dna pećine je oko 110 metara. Dio je prekriven grmljem i inim raslinjem. Pećinskih ukrasa nema mnogo. Staze unutar pećine još uvijek nije se uredilo. Ipak, prosječnom [[planinar]]u usprkos tome dobar dio je dostupan laganim spuštanjem uz rub dvorane.<ref>[https://visitdugopolje.com/destination/kraljeva-pec/ Turistička zajednica Dugopolja] ''Kraljeva peć - skriveni biser Mosora'' (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Veliki ulazni svod pećine skriva grmlje i nisko drveće.


Pećinsku faunu tvori nekoliko zanimljivih zajednica. Za svoj su ju dom izabrale podivljale kultivirane pčele iz košnice, čije su radilice stanište sagradile visoko i u hladu kamena. Stanište je i dviju vrsta [[endem]]skih [[puž]]eva. U Kraljevoj peći otkriven je novi rod i nova vrsta [[stonoga|stonoge]] ''[[Massarilatzelia dugopoljica]]'', o čemu je opisano i objavljeno u jednome znanstvenom časopisu.<ref>[https://zabava.hrt.hr/132022/jedinstvena-kraljeva-pec HRT] ''Jedinstvena Kraljeva peć'', 29. rujna 2011. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Stanište je [[sova|sove]] i osam vrsta [[šišmiš]]a.<ref>[https://dalmacijadanas.hr/o-mosorskim-dubinama-upoznajte-dugopoljski-speleoloski-raj Dalmacija danas] D. D.: ''“O MOSORSKIM DUBINAMA” Upoznajte dugopoljski speleološki raj '' 21. rujna 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref>
Pećinsku faunu tvori nekoliko zanimljivih zajednica. Za svoj su ju dom izabrale podivljale kultivirane pčele iz košnice, čije su radilice stanište sagradile visoko i u hladu kamena. Stanište je i dviju vrsta [[endem]]skih [[puž]]eva. U Kraljevoj peći otkriven je novi rod i nova vrsta [[stonoga|stonoge]] ''[[Massarilatzelia dugopoljica]]'', o čemu je opisano i objavljeno u jednome znanstvenom časopisu.<ref>[https://zabava.hrt.hr/132022/jedinstvena-kraljeva-pec HRT] ''Jedinstvena Kraljeva peć'', 29. rujna 2011. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Stanište je [[sova|sove]] i osam vrsta [[šišmiš]]a.<ref>[https://dalmacijadanas.hr/o-mosorskim-dubinama-upoznajte-dugopoljski-speleoloski-raj Dalmacija danas] D. D.: ''“O MOSORSKIM DUBINAMA” Upoznajte dugopoljski speleološki raj '' 21. rujna 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref>

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 15:26

Kraljeva peć, na nekim planinarskim zemljovidima kao Balića pećina je pećina na sjevernoj strani planine Mosora. Do nje se dolazi iz Dugopolja pješačenjem prema zaseoku Balići-Džakići. Prateći planinarsku markaciju stiže se do nje nakon 20 minuta laganog uspona. Ulaz u pećinu širok je oko 40 metara i visok 20 do 30 metara. Od ulaza do dna pećine je oko 110 metara. Dio je prekriven grmljem i inim raslinjem. Pećinskih ukrasa nema mnogo. Staze unutar pećine još uvijek nije se uredilo. Ipak, prosječnom planinaru usprkos tome dobar dio je dostupan laganim spuštanjem uz rub dvorane.[1] Veliki ulazni svod pećine skriva grmlje i nisko drveće.

Pećinsku faunu tvori nekoliko zanimljivih zajednica. Za svoj su ju dom izabrale podivljale kultivirane pčele iz košnice, čije su radilice stanište sagradile visoko i u hladu kamena. Stanište je i dviju vrsta endemskih puževa. U Kraljevoj peći otkriven je novi rod i nova vrsta stonoge Massarilatzelia dugopoljica, o čemu je opisano i objavljeno u jednome znanstvenom časopisu.[2] Stanište je sove i osam vrsta šišmiša.[3]

Izvori

  1. ↑ Turistička zajednica Dugopolja Kraljeva peć - skriveni biser Mosora (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
  2. ↑ HRT Jedinstvena Kraljeva peć, 29. rujna 2011. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
  3. ↑ Dalmacija danas D. D.: “O MOSORSKIM DUBINAMA” Upoznajte dugopoljski speleološki raj 21. rujna 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)

Vanjske poveznice

  • Total Croatia News Paul Bradbury: Kraljeva peć, Dugopolje (engleski)
  • Zenodo Makarov, Slobodan E.; Ćurčić, Božidar P. M.; Tomić, Vladimir T.; Rađa, Tonći; Rađa, Biljana; Ćurčić, Srećko B.; Mitić, Bojan M.; Lučić, Luka R.: FIGURE 1 in Revision of the family Heterolatzeliidae (Diplopoda, Chordeumatida) 31. prosinca 2011. , DOI 10.5281
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kraljeva_peć&oldid=440074"