Šandor Rajčić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Šandor (Aleksandar) Rajčić''' je bio kulturni djelatnik [[Bačka|bačkih]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]]. Radio je kao [[novinar]] i novinski urednik te visoki dužnosnik. | |||
Uređivao je subotički list [[Neven (Baja)|Neven]] od 1911. do 1912. godine. U Nevenu je nastavio surađivati. Bio je dijelom zajednice [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] koji se izričito izjasnio Hrvatom. 1913. je u Nevenu (br. 7, 9)<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/901/ZV19.html Zvonik 4(90), travanj 2002.] Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca. Priredio: [[Stjepan Beretić]]. </ref> zapisao: "Načelo nam je da su Bunjevci i Šokci ogranak naroda hrvatskoga, a naš jezik čisto da je hrvatski". <ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/781/ZV23.html Zvonik 04(78), travanj 2001.] U susret popisu stanovništva. NE KRITI SE OD ONOG TKO JE TVOJE KRVI” (Iz 58,7). (Iz propovijedi mon. Stjepana Beretića na devetnici sv. Josipu u crkvi sv. Roka u Subotici)</ref> Pisao je i za [[Mijo Mandić|Mandićevu]] [[Subotička Danica|Subotičku Danicu]]. | Uređivao je subotički list [[Neven (Baja)|Neven]] od 1911. do 1912. godine. U Nevenu je nastavio surađivati. Bio je dijelom zajednice [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] koji se izričito izjasnio Hrvatom. 1913. je u Nevenu (br. 7, 9)<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/901/ZV19.html Zvonik 4(90), travanj 2002.] Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca. Priredio: [[Stjepan Beretić]]. </ref> zapisao: "Načelo nam je da su Bunjevci i Šokci ogranak naroda hrvatskoga, a naš jezik čisto da je hrvatski". <ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/781/ZV23.html Zvonik 04(78), travanj 2001.] U susret popisu stanovništva. NE KRITI SE OD ONOG TKO JE TVOJE KRVI” (Iz 58,7). (Iz propovijedi mon. Stjepana Beretića na devetnici sv. Josipu u crkvi sv. Roka u Subotici)</ref> Pisao je i za [[Mijo Mandić|Mandićevu]] [[Subotička Danica|Subotičku Danicu]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 08:58
Šandor (Aleksandar) Rajčić je bio kulturni djelatnik bačkih Hrvata. Radio je kao novinar i novinski urednik te visoki dužnosnik.
Uređivao je subotički list Neven od 1911. do 1912. godine. U Nevenu je nastavio surađivati. Bio je dijelom zajednice bunjevačkih Hrvata koji se izričito izjasnio Hrvatom. 1913. je u Nevenu (br. 7, 9)[1] zapisao: "Načelo nam je da su Bunjevci i Šokci ogranak naroda hrvatskoga, a naš jezik čisto da je hrvatski". [2] Pisao je i za Mandićevu Subotičku Danicu.
Tijekom rata bio je pod pojačanom redarstvenom primotrom, kao i još neki uglednici tamošnjih Hrvata.
Nakon što je na novosadskoj Velikoj skupštini 25. studenoga 1918. proglašeno priljučenje Baranje, Bačke i Banata novoj državi južnih Slavena, proglasilo se upravno tijelo koje je bilo zapravo vlada Veliki narodni savjet. Šandor Rajčić je bio među tim subotičkim Hrvatima koje su bili ušli u sastav tog tijela, pored Blaška Rajića, Mirka Ivkovića Ivandekića, Fabijana (Babijana) Malagurskog, Vojislava Stankovića, Ivana i Stipana Vojnića Tunića.
Nakon rata bio je senatorom u subotičkoj gradskoj upravi. Nastavio je surađivati u Nevenu koji je ponovo izašao 17. studenoga 1918., kao prvi subotički dnevni list na hrvatskom jeziku.
Izvori
- Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 23 No. 1, 1990 Ante Sekulić: Prilog istraživanja društvenog života bačkih Hrvata od 1919. do 1928. , str. 194., 201.
- ↑ Zvonik 4(90), travanj 2002. Jezik i pravopis Bunjevaca i Šokaca. Priredio: Stjepan Beretić.
- ↑ Zvonik 04(78), travanj 2001. U susret popisu stanovništva. NE KRITI SE OD ONOG TKO JE TVOJE KRVI” (Iz 58,7). (Iz propovijedi mon. Stjepana Beretića na devetnici sv. Josipu u crkvi sv. Roka u Subotici)