Šahaptinski jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Šahaptinski jezici'''-->'''Shahaptian''' (Sahaptian) /ime Shahaptian nastalo je od Saptini, pl. Sháptini, [[salishan]]ski naziv za Indijance [[Nez Percé]] ili Pierced Nose/,  porodica sjevernoameričkih indijanskih jezika u području Platoa  uz rijeku [[Columbia (rijeka)|Columbiju]] i njenim pritokama u [[Oregon]]u i [[Washington]]u. Porodica čini jednu od glavnih grana Velike porodice [[Penutian]]. Ovim jezicima  služe se istoimena plemena,  predstavnici su im: [[Klickitat]], [[Mishalpan]] ili Mical, [[Nez Percé]] ili Shahaptin (sahaptin, probušeni Nos), [[Palouse]], [[Pswanwapam]], [[Skin]] ili Skinpah, [[Tenino]], [[Tyigh]], [[Umatilla]], [[Walla Walla]], [[Wanapam]], [[Wauyukma]], [[Wyam]] (Lower Deschutes), [[Yakima]] s Upper Yakima ([[Kittitas]]). Prema nekim jezikoslovcima jezici [[Waiilatpuan]] i [[Lutuamian]] Indijanaca čine ogranke porodice Shahaptian, no one se danas vode kao posebne porodice.
Shahaptian''' (Sahaptian) /ime Shahaptian nastalo je od Saptini, pl. Sháptini, [[salishan]]ski naziv za Indijance [[Nez Percé]] ili Pierced Nose/,  porodica sjevernoameričkih indijanskih jezika u području Platoa  uz rijeku [[Columbia (rijeka)|Columbiju]] i njenim pritokama u [[Oregon]]u i [[Washington]]u. Porodica čini jednu od glavnih grana Velike porodice [[Penutian]]. Ovim jezicima  služe se istoimena plemena,  predstavnici su im: [[Klickitat]], [[Mishalpan]] ili Mical, [[Nez Percé]] ili Shahaptin (sahaptin, probušeni Nos), [[Palouse]], [[Pswanwapam]], [[Skin]] ili Skinpah, [[Tenino]], [[Tyigh]], [[Umatilla]], [[Walla Walla]], [[Wanapam]], [[Wauyukma]], [[Wyam]] (Lower Deschutes), [[Yakima]] s Upper Yakima ([[Kittitas]]). Prema nekim jezikoslovcima jezici [[Waiilatpuan]] i [[Lutuamian]] Indijanaca čine ogranke porodice Shahaptian, no one se danas vode kao posebne porodice.


Shahaptian plemena pripadaju kulturi Platoa čiji su najjužniji predstavnici, odnosno naseljavaju jug Washingtona i sjever Oregona duž rijeke Columbia i njezinih pritoka. Istom kulturnom području ( ali ne i jezično) treba pridodati i Indijance [[Klamath]], [[Modoc]], [[Cayuse]] i [[Molala]]. Kod Shahaptina glavnu hranu čini [[riba]], osobito [[losos]] i razno korijenje, osobito  [[camas]]a. Kod Shahaptina nije zabilježen nikakav oblik agrikulture, a to je i tipično Platou Columbije.
Shahaptian plemena pripadaju kulturi Platoa čiji su najjužniji predstavnici, odnosno naseljavaju jug Washingtona i sjever Oregona duž rijeke Columbia i njezinih pritoka. Istom kulturnom području ( ali ne i jezično) treba pridodati i Indijance [[Klamath]], [[Modoc]], [[Cayuse]] i [[Molala]]. Kod Shahaptina glavnu hranu čini [[riba]], osobito [[losos]] i razno korijenje, osobito  [[camas]]a. Kod Shahaptina nije zabilježen nikakav oblik agrikulture, a to je i tipično Platou Columbije.

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 08:42

Shahaptian (Sahaptian) /ime Shahaptian nastalo je od Saptini, pl. Sháptini, salishanski naziv za Indijance Nez Percé ili Pierced Nose/, porodica sjevernoameričkih indijanskih jezika u području Platoa uz rijeku Columbiju i njenim pritokama u Oregonu i Washingtonu. Porodica čini jednu od glavnih grana Velike porodice Penutian. Ovim jezicima služe se istoimena plemena, predstavnici su im: Klickitat, Mishalpan ili Mical, Nez Percé ili Shahaptin (sahaptin, probušeni Nos), Palouse, Pswanwapam, Skin ili Skinpah, Tenino, Tyigh, Umatilla, Walla Walla, Wanapam, Wauyukma, Wyam (Lower Deschutes), Yakima s Upper Yakima (Kittitas). Prema nekim jezikoslovcima jezici Waiilatpuan i Lutuamian Indijanaca čine ogranke porodice Shahaptian, no one se danas vode kao posebne porodice.

Shahaptian plemena pripadaju kulturi Platoa čiji su najjužniji predstavnici, odnosno naseljavaju jug Washingtona i sjever Oregona duž rijeke Columbia i njezinih pritoka. Istom kulturnom području ( ali ne i jezično) treba pridodati i Indijance Klamath, Modoc, Cayuse i Molala. Kod Shahaptina glavnu hranu čini riba, osobito losos i razno korijenje, osobito camasa. Kod Shahaptina nije zabilježen nikakav oblik agrikulture, a to je i tipično Platou Columbije.

Jezici

Nez Perce [nez], tenino [tqn], umatilla [uma], walla walla [waa], yakima [yak][1].

Izvori

Vanjske poveznice