Čuvaški jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Čuvaški jezik'''-->'''Čuvaški jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=chv chv]), jedini član bolgarske skupine [[turkijski jezici|turkijskih]] jezika, kojim govori oko 1.640.000 ljudi (popis iz 2002.) u Rusiji.  
Čuvaški jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=chv chv]), jedini član bolgarske skupine [[turkijski jezici|turkijskih]] jezika, kojim govori oko 1.640.000 ljudi (popis iz 2002.) u Rusiji.  


Čuvaškim govore [[Čuvaši]], narod naseljen u [[Čuvašija|Čuvašiji]] u [[Rusija|Rusiji]]. Postoje dva glavna dijalekta kojim se služe njihove lokalne skupine [[Brdski Čuvaši]] (Вирьял, Тури; Virjal), koji govore virjalskim dijalektom; [[Livadski Čuvaši]] (анат енчи; anat jenči); i [[Anatri]] (Анатри), koji govore anatrijskim dijalektom (анатри).
Čuvaškim govore [[Čuvaši]], narod naseljen u [[Čuvašija|Čuvašiji]] u [[Rusija|Rusiji]]. Postoje dva glavna dijalekta kojim se služe njihove lokalne skupine [[Brdski Čuvaši]] (Вирьял, Тури; Virjal), koji govore virjalskim dijalektom; [[Livadski Čuvaši]] (анат енчи; anat jenči); i [[Anatri]] (Анатри), koji govore anatrijskim dijalektom (анатри).

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 08:23

Čuvaški jezik (ISO 639-3: chv), jedini član bolgarske skupine turkijskih jezika, kojim govori oko 1.640.000 ljudi (popis iz 2002.) u Rusiji.

Čuvaškim govore Čuvaši, narod naseljen u Čuvašiji u Rusiji. Postoje dva glavna dijalekta kojim se služe njihove lokalne skupine Brdski Čuvaši (Вирьял, Тури; Virjal), koji govore virjalskim dijalektom; Livadski Čuvaši (анат енчи; anat jenči); i Anatri (Анатри), koji govore anatrijskim dijalektom (анатри).

200.000 ljudi govori ga kao drugim jezikom. Na njemu izlaze novine, radio-program; pismo: ćirilica[1]

Izvori

Vanjske poveznice