Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Omiška krajina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Omiška krajina'''-->'''Omiška krajina''' je zemljopisno područje u [[Dalmacija|Srednjoj Dalmaciji]], jugoistočno od [[Sinjska krajina|Sinjske krajine]] i [[Poljica]], jugozapadno od [[Imotska krajina|Imotske krajine]] te zapadno od [[Makarsko primorje|Makarske krajine]]. Obuhvaća niz naselja s istočne strane rijeke Cetine: niz naselja koji je bio dijelom starohrvatske knežije (župe) [[Radobilja|Radobilje]] (Svinišće s naseljem Podašpilje, Kučiće, Slime, Zadvarje, Žeževica, Šestanovac, Katuni, Kreševo, Blato na Cetini, Nova Sela), te primorska naselja koja su bila dijelom uprave grada [[Omiš|Omiša]] (Omiška Rogoznica). Tijekom 18. stoljeća u Omiški distrikt ubrajala su se i danas rubna naselja Imotske Krajine (Opanci i Grabovac) te danas rubna naselja Makarske Krajine (Brela Gornja i Brela Donja).
Omiška krajina''' je zemljopisno područje u [[Dalmacija|Srednjoj Dalmaciji]], jugoistočno od [[Sinjska krajina|Sinjske krajine]] i [[Poljica]], jugozapadno od [[Imotska krajina|Imotske krajine]] te zapadno od [[Makarsko primorje|Makarske krajine]]. Obuhvaća niz naselja s istočne strane rijeke Cetine: niz naselja koji je bio dijelom starohrvatske knežije (župe) [[Radobilja|Radobilje]] (Svinišće s naseljem Podašpilje, Kučiće, Slime, Zadvarje, Žeževica, Šestanovac, Katuni, Kreševo, Blato na Cetini, Nova Sela), te primorska naselja koja su bila dijelom uprave grada [[Omiš|Omiša]] (Omiška Rogoznica). Tijekom 18. stoljeća u Omiški distrikt ubrajala su se i danas rubna naselja Imotske Krajine (Opanci i Grabovac) te danas rubna naselja Makarske Krajine (Brela Gornja i Brela Donja).


Jasna granica Omiške krajine, kao i drugih krajina u Zagori razlikuje se od pristupa do pristupa. Značajne su razlike u pri određivanju granica ili prostornog obuhvata tog područja Zagore i njenih manjih cjelina koje su se nekada nazivale i krajinama, pa su tu uz Omišku i Drniška ili Petropoljska, Imotska, Kninska, Sinjska ili Cetinska, Vrgorska i Zagora u užem smislu (bliže zaleđe Splita i Šibenika).<ref> Mate Matas i Josip Faričić: ''[http://www.zagora.org/wp-content/uploads/flipbooks/zagora-1/files/search/bookText.xml ''Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice''] u: Zbornik radova sa Međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Dugopolje, 19-21. listopada 2010.]'', Sveučilište u Zadru/Kulturni sabor Zagore/Ogranak Matice hrvatske - Split. Zagora.org. str. 50. {{ISBN|978-953-7237-90-5}}</ref>
Jasna granica Omiške krajine, kao i drugih krajina u Zagori razlikuje se od pristupa do pristupa. Značajne su razlike u pri određivanju granica ili prostornog obuhvata tog područja Zagore i njenih manjih cjelina koje su se nekada nazivale i krajinama, pa su tu uz Omišku i Drniška ili Petropoljska, Imotska, Kninska, Sinjska ili Cetinska, Vrgorska i Zagora u užem smislu (bliže zaleđe Splita i Šibenika).<ref> Mate Matas i Josip Faričić: ''[http://www.zagora.org/wp-content/uploads/flipbooks/zagora-1/files/search/bookText.xml ''Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice''] u: Zbornik radova sa Međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Dugopolje, 19-21. listopada 2010.]'', Sveučilište u Zadru/Kulturni sabor Zagore/Ogranak Matice hrvatske - Split. Zagora.org. str. 50. {{ISBN|978-953-7237-90-5}}</ref>

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 16:33

Omiška krajina je zemljopisno područje u Srednjoj Dalmaciji, jugoistočno od Sinjske krajine i Poljica, jugozapadno od Imotske krajine te zapadno od Makarske krajine. Obuhvaća niz naselja s istočne strane rijeke Cetine: niz naselja koji je bio dijelom starohrvatske knežije (župe) Radobilje (Svinišće s naseljem Podašpilje, Kučiće, Slime, Zadvarje, Žeževica, Šestanovac, Katuni, Kreševo, Blato na Cetini, Nova Sela), te primorska naselja koja su bila dijelom uprave grada Omiša (Omiška Rogoznica). Tijekom 18. stoljeća u Omiški distrikt ubrajala su se i danas rubna naselja Imotske Krajine (Opanci i Grabovac) te danas rubna naselja Makarske Krajine (Brela Gornja i Brela Donja).

Jasna granica Omiške krajine, kao i drugih krajina u Zagori razlikuje se od pristupa do pristupa. Značajne su razlike u pri određivanju granica ili prostornog obuhvata tog područja Zagore i njenih manjih cjelina koje su se nekada nazivale i krajinama, pa su tu uz Omišku i Drniška ili Petropoljska, Imotska, Kninska, Sinjska ili Cetinska, Vrgorska i Zagora u užem smislu (bliže zaleđe Splita i Šibenika).[1]

Izvori

  1. Mate Matas i Josip Faričić: Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice u: Zbornik radova sa Međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Dugopolje, 19-21. listopada 2010.], Sveučilište u Zadru/Kulturni sabor Zagore/Ogranak Matice hrvatske - Split. Zagora.org. str. 50. ISBN 978-953-7237-90-5
Sadržaj