Njuh: razlika između inačica

Inačica od 20. ožujak 2022. u 10:13

Njuh, vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv. Schultzeove stanice, kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva. Oni čine korijen nosa i nosnu pregradu septum, koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola. Kosti lubanje iza nosa pune su šupljina koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu, te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom. Osjet njuha čovjeka, majmuna, ptica, gmazova i vodozemaca mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih sisavaca.

Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impulsi od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u velikom mozgu gdje nastaju mirisi.

Anosmija je odsutnost osjeta mirisa, odnosno gubitak njuha. Ona može biti privremena ili trajna.

Vidi još

Nedovršeni članak Njuh koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 5. kolovoz 2021. u 11:42 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 10:13 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bmz Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Njuh'''-->'''~~Njuh''', vrsta [[osjet]]a koji nastaje kad [[miris]]ne čestice podražuju [[Receptori njuha\|receptore njuha]], tzv. [[Schultzeove stanice]], kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva. Oni čine korijen nosa i nosnu pregradu '''septum''', koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola. Kosti lubanje iza nosa pune su šupljina koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu, te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom. Osjet njuha čovjeka, [[majmun]]a, [[ptica]], [[gmaz]]ova i [[vodozemci\|vodozemaca]] mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih [[sisavci\|sisavaca]].		Njuh''', vrsta [[osjet]]a koji nastaje kad [[miris]]ne čestice podražuju [[Receptori njuha\|receptore njuha]], tzv. [[Schultzeove stanice]], kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva. Oni čine korijen nosa i nosnu pregradu '''septum''', koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola. Kosti lubanje iza nosa pune su šupljina koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu, te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom. Osjet njuha čovjeka, [[majmun]]a, [[ptica]], [[gmaz]]ova i [[vodozemci\|vodozemaca]] mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih [[sisavci\|sisavaca]].

	Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impulsi od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u [[veliki mozak\|velikom mozgu]] gdje nastaju mirisi.		Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impulsi od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u [[veliki mozak\|velikom mozgu]] gdje nastaju mirisi.