Nikolaj Vladimirovič Hanikov: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nikolaj Vladimirovič Hanikov''' ([[Čekalin]], [[24. listopada]] [[1819.]] − [[Rambouillet]], [[3. studenog]] [[1878.]]), [[Rusi|ruski]] [[Orijentalistika|orijentalist]], [[povjesničar]], [[etnograf]] i [[diplomat]], član [[Ruska Akademija znanosti|Akademije znanosti]] u [[Sankt Peterburg]]u od [[1852.]] godine. | |||
Maturirao je [[1836.]] godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju [[Diplomacija|diplomatsku]] misiju predvođenu [[Konstantin Fedorovič Butenev|K. F. Butenevom]]. Njegov „Opis [[Buharski kanat|Buharskog kanata]]” jedan je od prvih [[Znanost|znanstvenih]] radova o tim krajevima. Godine [[1845.]] Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u [[Zakavkazje|Zakavkazju]] gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O [[Sufizam|muridizmu]] i [[Derviš|muridima]]”, „O promjenama razine [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog mora]]”, te prijevod i analizu [[Al-Hazini|Hazinijeve]] „Knjige o vagi mudrosti” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitab mizan al-hikmat''). | Maturirao je [[1836.]] godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju [[Diplomacija|diplomatsku]] misiju predvođenu [[Konstantin Fedorovič Butenev|K. F. Butenevom]]. Njegov „Opis [[Buharski kanat|Buharskog kanata]]” jedan je od prvih [[Znanost|znanstvenih]] radova o tim krajevima. Godine [[1845.]] Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u [[Zakavkazje|Zakavkazju]] gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O [[Sufizam|muridizmu]] i [[Derviš|muridima]]”, „O promjenama razine [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog mora]]”, te prijevod i analizu [[Al-Hazini|Hazinijeve]] „Knjige o vagi mudrosti” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitab mizan al-hikmat''). | ||
Inačica od 20. ožujak 2022. u 09:55
Nikolaj Vladimirovič Hanikov (Čekalin, 24. listopada 1819. − Rambouillet, 3. studenog 1878.), ruski orijentalist, povjesničar, etnograf i diplomat, član Akademije znanosti u Sankt Peterburgu od 1852. godine.
Maturirao je 1836. godine, a pet godina kasnije odlazi na dvogodišnju diplomatsku misiju predvođenu K. F. Butenevom. Njegov „Opis Buharskog kanata” jedan je od prvih znanstvenih radova o tim krajevima. Godine 1845. Hanikov se pridružio diplomatskom uredu u Zakavkazju gdje je nastavio sa znanstvenim radom. Ondje je napisao djela „O muridizmu i muridima”, „O promjenama razine Kaspijskog mora”, te prijevod i analizu Hazinijeve „Knjige o vagi mudrosti” (arap. Kitab mizan al-hikmat).
Između 1850. i 1855. godine Hanikov je bio predsjednikom novoutemeljenog kavkaskog ogranka Ruskog geografskog društva i vodio je ruske ekspedicije sjeverozapadnim iranskim regijama, a između 1850. i 1855. služio je i kao glavni konzul u Tabrizu. Koncem 1850-ih godina vodio je znanstvene ekspedicije i u Horasanu, a njegov istraživački materijal kasnije je poslužio njemačkim kartografima poput H. Kieperta i J. Sulzera.
Od 1960. godine Hanikov je živio uglavnom u Parizu gdje se družio s književnikom I. S. Turgenjevom i određenim revolucionarima poput A. I. Hercena čije je radove i pisma sačuvao. Hanikov je napisao dvije knjige o putovanju Horasanom za što je nagrađen velikom zlatnom medaljom Pariškog geografskog društva, a također je na ruski jezik preveo i nadopunio prvi dio Ritterovog Irana (iz serije Geografija Azije) i objavio ga 1874. godine u Sankt Peterburgu. Dana 3. studenog 1878. godine umro je u Rambouilletu pokraj Pariza.
Opus
- Predložak:Rus icon Opisanie Bukharskogo khanstva (Sankt Peterburg, 1843.)
- Predložak:Rus icon O naselenii kirgizskikh stepei zanimaemykh Vnutrenneiu i Maloiu ordami (Sankt Peterburg, 1844.)
- Predložak:Fra icon Note sur le Yarligh d'Abou-Said-Khan conservé sur les murs de la mosquée d'Ani (Tbilisi, 1852.)
- Predložak:Rus icon O niekotorykh arabskikh nadpisiakh v Derbendie i Baku (Sankt Peterburg, 1857.)
- Predložak:Rus icon O peremezhaiushchikhsia izmieneniiakh urovnia Kaspiiskago Moria (Tbilisi, 1853.)
- (eng.) Analysis and extracts of Kitāb mizan al-hikmat, Book of the balance of wisdom, an Arabic work on the water-balance (Boston, 1859.)
- Predložak:Fra icon Lettre à M. Reinaud (...) concernant un plan archeologique de Herat (Pariz, 1860.)
- Predložak:Fra icon Mémoire sur la partie méridionale de l'Asie centrale (Pariz, 1861.)
- Predložak:Fra icon Mémoire sur les inscriptions musulmanes du Caucase (Pariz, 1862.)
- Predložak:Fra icon Études sur l'instruction publique en Russie (Pariz, 1865.)
- Predložak:Deu iconPredložak:Rus icon Die Sammlung von morgenländischen Handschriften (Sankt Peterburg, 1865.)
- Predložak:Fra icon Mémoire sur Khâcâni, poëte persan du XIIe siècle (Pariz, 1865.)
- Predložak:Fra icon Mémoire sur l'ethnographie de la Perse (Pariz, 1866.)
- Predložak:Rus icon Zapiski po ėtnografii Persii (Moskva, 1977.)
- Predložak:Fra icon Notice de M. N. de Khanikof sur le livre de Marco Polo (Pariz, 1866.)
- Predložak:Fra icon Samarkand (Pariz, 1869.)
- (eng.) Portions of the Russian Empire in eastern & western Asia (London, 1872.)
- Predložak:Rus icon Iran: chastʹ pervaia (Sankt Peterburg, 1874.)
Literatura
- Predložak:Rus icon Halfin, Naftula Aronovič; Rassadina, Ekaterina Fedorovna (1977.). N. V. Chanykov - vostokoved i diplomat. Moskva: Nauka, OCLC 67167137.