Nanajski jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nanajski jezici'''-->'''Nanajski jezici''', malena podskupina [[jugoistočni tunguski jezici|jugoistočnih tunguskih]] jezika, koji se govore na području [[Sahalin]]a i rijeka [[Amur]] i [[Ussuri]] u istočnom [[Sibir]]u, [[Rusija]]. Jugoistočnu podskupinu čini zajedno sa [[udegejski jezici|udegejskim]] jezicima.  
Nanajski jezici''', malena podskupina [[jugoistočni tunguski jezici|jugoistočnih tunguskih]] jezika, koji se govore na području [[Sahalin]]a i rijeka [[Amur]] i [[Ussuri]] u istočnom [[Sibir]]u, [[Rusija]]. Jugoistočnu podskupinu čini zajedno sa [[udegejski jezici|udegejskim]] jezicima.  


Ima svega tri predstavnika, to su: [[Nanajski jezik|nanajski]] [gld]; [[orok (jezik)|orok]] [oaa] i [[ulčski jezik|ulčski]] [ulc]. Najvažniji među njima je nanajski sa 3.890 govornika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2683-16 Ethnologue (16th)]</ref>
Ima svega tri predstavnika, to su: [[Nanajski jezik|nanajski]] [gld]; [[orok (jezik)|orok]] [oaa] i [[ulčski jezik|ulčski]] [ulc]. Najvažniji među njima je nanajski sa 3.890 govornika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2683-16 Ethnologue (16th)]</ref>

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:30

Nanajski jezici, malena podskupina jugoistočnih tunguskih jezika, koji se govore na području Sahalina i rijeka Amur i Ussuri u istočnom Sibiru, Rusija. Jugoistočnu podskupinu čini zajedno sa udegejskim jezicima.

Ima svega tri predstavnika, to su: nanajski [gld]; orok [oaa] i ulčski [ulc]. Najvažniji među njima je nanajski sa 3.890 govornika[1]

Izvori

Vanjske poveznice