Gradska radionica (Pula): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:
Službeno je osnovana 1994. godine, no djelovala je još od 1990. godine. Tad je ciklusom zidnih oslika u Puli po raznim javnim i privatnim prostorima krenula s promicanjem te primijenjene umjetnosti. Vremenom je nadogradila i proširila svoju djelatnost, pa su današnje aktivnosti usmjerene na likovno i vizualno djelovanje, glazbeno istraživanje, video produkciju, Banku vremena i otvorena javna događanja koja se provode samostalno ili u suradnji s različitim udrugama i pojedincima iz umjetničkog i kulturnog područja.
Službeno je osnovana 1994. godine, no djelovala je još od 1990. godine. Tad je ciklusom zidnih oslika u Puli po raznim javnim i privatnim prostorima krenula s promicanjem te primijenjene umjetnosti. Vremenom je nadogradila i proširila svoju djelatnost, pa su današnje aktivnosti usmjerene na likovno i vizualno djelovanje, glazbeno istraživanje, video produkciju, Banku vremena i otvorena javna događanja koja se provode samostalno ili u suradnji s različitim udrugama i pojedincima iz umjetničkog i kulturnog područja.


U poznatija djela Radionice spada falična kamena skulptura ''Spomenik kurvama u penziji'' iz 1992. godine. Spomenik je urešen šarenim mozaikom. Nalazi se ispod ulice Castropola. Podloga spomenika su povijesni podatci da je u toj ulici bila nekolicina [[javna kuća|javnih kuća]].<ref name=intervencije/>  
U poznatija djela Radionice spada falična kamena skulptura ''Spomenik kurvama u penziji'' iz 1992. godine. Spomenik je urešen šarenim mozaikom. Nalazi se ispod ulice Castropola. Podloga spomenika su povijesni podatci da je u toj ulici bila nekolicina [[javna kuća|javnih kuća]].<ref name=intervencije/> Drugo poznato djelo je mural ''Dar Europe'' iz 1990., površine 30 četvornih metara u u rezidencijalnom i radnom prostoru Sveučilišne knjižnice u Puli, Herkulov prolaz 1. Gradu su ga darovali umjetnici koji su se školovali u Ženevi u art skupini Vaisseau pod mentorstvom Antoina Mayera, profesora tamošnje Akademije za vizualne umjetnosti, a nakon svog povratka u Pulu: Marijan Sinožić Majo, Davor Bogunović, Boris Bogunović, Mirjan Kornić, Robert Labaš i Biserka Vranek.<ref name=intervencije>[http://www.huiu.hr/wp-content/uploads/2020/01/INTERVENCIJE%20UMJETNIKA%20U%20JAVNIM%20PROSTORIMA-web.pdf ''Intervencija umjetnika u javnom prostoru. Prošlost i sadašnjost, mogućnost razvoja gradova. ''] str. 48. Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika. Siječanj 2020. Pristupljeno 20. ožujka 2022.</ref>


== Izvori, referencije i bilješke ==
== Izvori, referencije i bilješke ==

Inačica od 20. ožujak 2022. u 01:27

Gradska radionica je hrvatska udruga građana iz Pule.[1] Sjedište je u ulici Ljudevita Posavskog 10.

Povijest

Službeno je osnovana 1994. godine, no djelovala je još od 1990. godine. Tad je ciklusom zidnih oslika u Puli po raznim javnim i privatnim prostorima krenula s promicanjem te primijenjene umjetnosti. Vremenom je nadogradila i proširila svoju djelatnost, pa su današnje aktivnosti usmjerene na likovno i vizualno djelovanje, glazbeno istraživanje, video produkciju, Banku vremena i otvorena javna događanja koja se provode samostalno ili u suradnji s različitim udrugama i pojedincima iz umjetničkog i kulturnog područja.

U poznatija djela Radionice spada falična kamena skulptura Spomenik kurvama u penziji iz 1992. godine. Spomenik je urešen šarenim mozaikom. Nalazi se ispod ulice Castropola. Podloga spomenika su povijesni podatci da je u toj ulici bila nekolicina javnih kuća.[1] Drugo poznato djelo je mural Dar Europe iz 1990., površine 30 četvornih metara u u rezidencijalnom i radnom prostoru Sveučilišne knjižnice u Puli, Herkulov prolaz 1. Gradu su ga darovali umjetnici koji su se školovali u Ženevi u art skupini Vaisseau pod mentorstvom Antoina Mayera, profesora tamošnje Akademije za vizualne umjetnosti, a nakon svog povratka u Pulu: Marijan Sinožić Majo, Davor Bogunović, Boris Bogunović, Mirjan Kornić, Robert Labaš i Biserka Vranek.[1]

Izvori, referencije i bilješke

  1. 1,0 1,1 1,2 Intervencija umjetnika u javnom prostoru. Prošlost i sadašnjost, mogućnost razvoja gradova. str. 30. Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika. Siječanj 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2022. Pogrješka u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "intervencije" definirano više puta s različitim sadržajem

Vanjske poveznice