Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Molekularna genetika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Molekularna genetika'''-->'''Molekularna genetika''' je područje [[biologija|biologije]] koje proučava strukturu i funkciju [[gen|gena]] na [[Molekula | molekularnom]] nivou. U molekularnoj genetici se koriste metode [[genetika|genetike]] i [[molekularna biologija|molekularne biologije]].  Tako se naziva kako bi je mogli razlikovati od drugih podpodručja genetike kao što su [[ekološka genetika]] i [[populacijska genetika]].
Molekularna genetika''' je područje [[biologija|biologije]] koje proučava strukturu i funkciju [[gen|gena]] na [[Molekula | molekularnom]] nivou. U molekularnoj genetici se koriste metode [[genetika|genetike]] i [[molekularna biologija|molekularne biologije]].  Tako se naziva kako bi je mogli razlikovati od drugih podpodručja genetike kao što su [[ekološka genetika]] i [[populacijska genetika]].


Kotisteći metode molekularne genetike možemo iskoristiti molekularne informacije kako bi odredili srodstvene moeđuodnose vrsta i tako dobili vrlo preciznu [[znanstvena klasifikacija|znanstvenu klasifikaciju]] organizama: takvu upotrebu molekularne genetike nazivamo [[molekularna sistematika]].
Kotisteći metode molekularne genetike možemo iskoristiti molekularne informacije kako bi odredili srodstvene moeđuodnose vrsta i tako dobili vrlo preciznu [[znanstvena klasifikacija|znanstvenu klasifikaciju]] organizama: takvu upotrebu molekularne genetike nazivamo [[molekularna sistematika]].


[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Genetika]]

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 09:14

Molekularna genetika je područje biologije koje proučava strukturu i funkciju gena na molekularnom nivou. U molekularnoj genetici se koriste metode genetike i molekularne biologije. Tako se naziva kako bi je mogli razlikovati od drugih podpodručja genetike kao što su ekološka genetika i populacijska genetika.

Kotisteći metode molekularne genetike možemo iskoristiti molekularne informacije kako bi odredili srodstvene moeđuodnose vrsta i tako dobili vrlo preciznu znanstvenu klasifikaciju organizama: takvu upotrebu molekularne genetike nazivamo molekularna sistematika.