More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kemskolaponski jezik''' ([[finski jezik|fin.]] ''keminsaame'', ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sjk sjk]), jedini izumrli [[laponski jezici|laponski]] jezik koji se negdje do 1800. govorio na [[finska|finskom]] dijelu [[Laponija|Laponije]], u okruzima [[Sodankyla|Sodankyli]] i [[Kuolajärvi|Kuolajärviju]] (Salla) i na jugu do okruga [[Kuusamo|Kuusamu]].<ref>[http://linguistlist.org/forms/langs/LLDescription.cfm?code=sjk The Saami, Kemi Language]</ref> | |||
Sela u kemskoj Laponiji jesu Kittilä, Sodankylä, Sompio, Inarin Keminkylä, Kuolajärvi, Kitka i Maanselkä na područjima sadašnjih općina [[Kittilä|Kittiläa]], [[Inari|Inarija]], [[Sodankylä|Sodankyläa]], [[Savukoski|Savukoskija]], [[Pelkosenniemi|Pelkosenniemija]], [[Salla|Salle]], [[Posio|Posija]] i [[Kuusamo|Kuusama]].<ref>[http://www.nrf.is/Publications/The%20Borderless%20North/Project%20Legal_Joona.pdf ILO Convention No. 169...]</ref> Miroljubivi uzgajivači [[sob]]ova [[kemski Laponci]] popustili su pod pritiskom naseljenika izgubivši staništa pogodna za prehranu sobova.<ref>[http://www.utexas.edu/courses/sami/dieda/hist/sami-west.htm The Sami vs. Outsiders]</ref> [[Johannes Schefferus]], švedski humanist, na njihovu jeziku napisao je dvije joikha-poeme ''Guldnasas'' i ''Moarsi favrrot'',<ref>[http://www.helsinki.fi/~sugl_smi/senc/en/esittely.htm The Encyclopædia of Saami Culture]</ref> za koje mu je informant bio kemski Laponac Olaus Sirma (Olof Mattsson Sirma) iz [[Sodankylä|Sodankyläa]] koji je u 17. stoljeću studirao u [[Uppsala|Uppsali]].<ref>[http://books.google.com/books?id=Fjwc3OoDdV4C&pg=PA96&lpg=PA96&dq=Olaus+Sirma&source=bl&ots=3aHlcAK0_W&sig=kGofAnzkyqsUN5luGHO5c-obKDk&hl=en&ei=u-4UTPzHNcKYOLjx7IQC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBIQ6AEwAA#v=onepage&q=Olaus%20Sirma&f=false Karl Nickul, The Lappish Nation]</ref> Kraći rječnik sastavio je 1829. godine finski svećenik i etnolog [[Jaakko Fellman]] (Jacob Fellman) koji je posjetio sela Kuolajärvi i Sompio. | Sela u kemskoj Laponiji jesu Kittilä, Sodankylä, Sompio, Inarin Keminkylä, Kuolajärvi, Kitka i Maanselkä na područjima sadašnjih općina [[Kittilä|Kittiläa]], [[Inari|Inarija]], [[Sodankylä|Sodankyläa]], [[Savukoski|Savukoskija]], [[Pelkosenniemi|Pelkosenniemija]], [[Salla|Salle]], [[Posio|Posija]] i [[Kuusamo|Kuusama]].<ref>[http://www.nrf.is/Publications/The%20Borderless%20North/Project%20Legal_Joona.pdf ILO Convention No. 169...]</ref> Miroljubivi uzgajivači [[sob]]ova [[kemski Laponci]] popustili su pod pritiskom naseljenika izgubivši staništa pogodna za prehranu sobova.<ref>[http://www.utexas.edu/courses/sami/dieda/hist/sami-west.htm The Sami vs. Outsiders]</ref> [[Johannes Schefferus]], švedski humanist, na njihovu jeziku napisao je dvije joikha-poeme ''Guldnasas'' i ''Moarsi favrrot'',<ref>[http://www.helsinki.fi/~sugl_smi/senc/en/esittely.htm The Encyclopædia of Saami Culture]</ref> za koje mu je informant bio kemski Laponac Olaus Sirma (Olof Mattsson Sirma) iz [[Sodankylä|Sodankyläa]] koji je u 17. stoljeću studirao u [[Uppsala|Uppsali]].<ref>[http://books.google.com/books?id=Fjwc3OoDdV4C&pg=PA96&lpg=PA96&dq=Olaus+Sirma&source=bl&ots=3aHlcAK0_W&sig=kGofAnzkyqsUN5luGHO5c-obKDk&hl=en&ei=u-4UTPzHNcKYOLjx7IQC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBIQ6AEwAA#v=onepage&q=Olaus%20Sirma&f=false Karl Nickul, The Lappish Nation]</ref> Kraći rječnik sastavio je 1829. godine finski svećenik i etnolog [[Jaakko Fellman]] (Jacob Fellman) koji je posjetio sela Kuolajärvi i Sompio. | ||
Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 15:32
Kemskolaponski jezik (fin. keminsaame, ISO 639-3: sjk), jedini izumrli laponski jezik koji se negdje do 1800. govorio na finskom dijelu Laponije, u okruzima Sodankyli i Kuolajärviju (Salla) i na jugu do okruga Kuusamu.[1]
Sela u kemskoj Laponiji jesu Kittilä, Sodankylä, Sompio, Inarin Keminkylä, Kuolajärvi, Kitka i Maanselkä na područjima sadašnjih općina Kittiläa, Inarija, Sodankyläa, Savukoskija, Pelkosenniemija, Salle, Posija i Kuusama.[2] Miroljubivi uzgajivači sobova kemski Laponci popustili su pod pritiskom naseljenika izgubivši staništa pogodna za prehranu sobova.[3] Johannes Schefferus, švedski humanist, na njihovu jeziku napisao je dvije joikha-poeme Guldnasas i Moarsi favrrot,[4] za koje mu je informant bio kemski Laponac Olaus Sirma (Olof Mattsson Sirma) iz Sodankyläa koji je u 17. stoljeću studirao u Uppsali.[5] Kraći rječnik sastavio je 1829. godine finski svećenik i etnolog Jaakko Fellman (Jacob Fellman) koji je posjetio sela Kuolajärvi i Sompio.