Zvjezdana populacija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zvjezdana populacija'''-->'''Zvjezdana populacija''' je podjela zvijezda u [[Kumova slama|Kumovoj slami]]. Sproveo ju je 1944. [[Walter Baade]], kategorizirajući skupine zvijezda po njihovim spektrima. Dvije glavne skupine nazvao je '''populacija I i II'''. Još jedna podjela zvana '''populacija III''' dodana je 1978. godine.
Zvjezdana populacija''' je podjela zvijezda u [[Kumova slama|Kumovoj slami]]. Sproveo ju je 1944. [[Walter Baade]], kategorizirajući skupine zvijezda po njihovim spektrima. Dvije glavne skupine nazvao je '''populacija I i II'''. Još jedna podjela zvana '''populacija III''' dodana je 1978. godine.


Poslije su se ove razlike pokazale signifikantnim. Zvijezde su dijelile prema kemijskom sastavu ili [[populacija I|metaličnosti]], udjelu zvjezdane tvari od "težih [[kemijski element|kemijskih elemenata]]", poslije [[vodik]]a i [[helij]]a.<ref name=MPGs>{{cite journal| author=D. Kunth| author2=G. Östlin| last-author-amp=yes| language=eng.|title=The Most Metal-poor Galaxies| url=http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html| date=2000| publisher=The Astronomy and Astrophysics Review| volume=10| issue=1| accessdate=3. veljače 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba| author=W. Sutherland| url=http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf|language=eng.| title=The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution| date=26. ožujka 2013.| accessdate=13. siječnja 2015.}}</ref> Podudarnost je da po definiciji svaka populacijska skupina ima opadajući udio kovine i rastuću dob. Stoga, prve zvijezde u svemiru (niski udio kovine) su populacija III, a zvijezde "nedavna" nastanka (visoka metaličnost) su populacija I.
Poslije su se ove razlike pokazale signifikantnim. Zvijezde su dijelile prema kemijskom sastavu ili [[populacija I|metaličnosti]], udjelu zvjezdane tvari od "težih [[kemijski element|kemijskih elemenata]]", poslije [[vodik]]a i [[helij]]a.<ref name=MPGs>{{cite journal| author=D. Kunth| author2=G. Östlin| last-author-amp=yes| language=eng.|title=The Most Metal-poor Galaxies| url=http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html| date=2000| publisher=The Astronomy and Astrophysics Review| volume=10| issue=1| accessdate=3. veljače 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba| author=W. Sutherland| url=http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf|language=eng.| title=The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution| date=26. ožujka 2013.| accessdate=13. siječnja 2015.}}</ref> Podudarnost je da po definiciji svaka populacijska skupina ima opadajući udio kovine i rastuću dob. Stoga, prve zvijezde u svemiru (niski udio kovine) su populacija III, a zvijezde "nedavna" nastanka (visoka metaličnost) su populacija I.

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 19:59

Zvjezdana populacija je podjela zvijezda u Kumovoj slami. Sproveo ju je 1944. Walter Baade, kategorizirajući skupine zvijezda po njihovim spektrima. Dvije glavne skupine nazvao je populacija I i II. Još jedna podjela zvana populacija III dodana je 1978. godine.

Poslije su se ove razlike pokazale signifikantnim. Zvijezde su dijelile prema kemijskom sastavu ili metaličnosti, udjelu zvjezdane tvari od "težih kemijskih elemenata", poslije vodika i helija.[1][2] Podudarnost je da po definiciji svaka populacijska skupina ima opadajući udio kovine i rastuću dob. Stoga, prve zvijezde u svemiru (niski udio kovine) su populacija III, a zvijezde "nedavna" nastanka (visoka metaličnost) su populacija I.

Promatrana su bila obilja kemijskih elemenata različitih vrsta zvijezda, zasnovano na spektralnim neobičnostima koja su poslije pridana metaličnosti. To je dovelo Baadea do zamisli predložiti postojanje dviju populacija zvijezda.[3] Ove su postale poznate kao populacija I (metalom-bogate) i populacija II (metalom siromašne) zvijezde. Treća zvjezdana populacija uvedena je 1978., populacija III.[4][5][6] Ove krajnje metalom siromašne zvijezde teorijski se razmatra kao "prvorođenje" zvijezde nastale u svemiru.

Populacijama općenito nazivamo objekte u galaktikama koje smo razvrstali po dvama kriterijima, prostornog razmještaja i fizičkog stanja. Uz ovu postoji i finija razdioba.[7]

Stoga u populaciju I spadaju: mlade zvijezde u spiralnim krakovima i u disku, osobito zvjezdane asocijacije i galaktički skupovi, klasične cefeide, međuzvjezdana tvar. U populaciju spadaju starije zvijezde u središtu i galaktičkom halou, osobito kuglasti skupovi, RR Lire, W Djevice i dugoperiodične promjenljive.[7]

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last-author-amp
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. • Nepoznat parametar: bibcode
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  4. • Nepoznat parametar: bibcode
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  5. • Nepoznat parametar: bibcode
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  6. • Nepoznat parametar: bibcode
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  7. 7,0 7,1 Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 119