Zigula-Zaramo (G.30) jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zigula-Zaramo (G.30) jezici'''-->'''Zigula-Zaramo (G.30) jezici''', podkupina od  (11) [[nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanskih]] jezika koji pripadaju [[Centralni bantu jezici zone G|centralnoj bantu skupini u zoni G]], a govore se na podrućjima država [[Tanzanija]] i [[Somalija]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2725-16 Ethnologue (16th)]</ref>. Predstavnici su:  
Zigula-Zaramo (G.30) jezici''', podkupina od  (11) [[nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanskih]] jezika koji pripadaju [[Centralni bantu jezici zone G|centralnoj bantu skupini u zoni G]], a govore se na podrućjima država [[Tanzanija]] i [[Somalija]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2725-16 Ethnologue (16th)]</ref>. Predstavnici su:  
*[[doe jezik|doe]] ili dohe, kidoe [doe], 24.000 (1987);  
*[[doe jezik|doe]] ili dohe, kidoe [doe], 24.000 (1987);  
*[[Kami (bantu jezik)|kami]] ili kikami [kcu], 16,400 (2000);  
*[[Kami (bantu jezik)|kami]] ili kikami [kcu], 16,400 (2000);  

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 17:44

Zigula-Zaramo (G.30) jezici, podkupina od (11) nigersko-kongoanskih jezika koji pripadaju centralnoj bantu skupini u zoni G, a govore se na podrućjima država Tanzanija i Somalija[1]. Predstavnici su:

  • doe ili dohe, kidoe [doe], 24.000 (1987);
  • kami ili kikami [kcu], 16,400 (2000);
  • kutu ili khutu [kdc], 45.000 (1987);
  • kwere ili kakwere, kikwere, [cwe], 98.000 (1987);
  • luguru ili guru [ruf], 692.000 (Johnstone and Mandryk 2001);
  • mushungulu ili kimushungulu [xma], 23.000 (2006) (Somalija);
  • ngulu ili geja [ngp], 132.000 (1987);
  • sagala [sbm], 79.000 (1987);
  • vidunda ili ndunda [vid], 32,000 (1987);
  • zaramo ili dzalamo [zaj], nekoliko govornika od 656.730 etničkih (2000)
  • zigula [ziw], 355.000 (Johnstone 1993).

Izvori

Vanjske poveznice