Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zapadnooceanijski jezici: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zapadnooceanijski jezici'''-->'''Zapadnooceanijski jezici''' velika grana [[oceanijski jezici|oceanijskih]] jezika raširenih na području [[Solomonski Otoci|Solomonovih Otoka]] i [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]. Obuhvaća (230), to su:  
Zapadnooceanijski jezici''' velika grana [[oceanijski jezici|oceanijskih]] jezika raširenih na području [[Solomonski Otoci|Solomonovih Otoka]] i [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]. Obuhvaća (230), to su:  
:d1. [[Mezomelanezijski jezici|Meso Melanesian]] (66):
:d1. [[Mezomelanezijski jezici|Meso Melanesian]] (66):
::a. [[Bali-Vitu jezici|Bali-Vitu]] (2): muduapa, uneapa;
::a. [[Bali-Vitu jezici|Bali-Vitu]] (2): muduapa, uneapa;

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 15:51

Zapadnooceanijski jezici velika grana oceanijskih jezika raširenih na području Solomonovih Otoka i Papue Nove Gvineje. Obuhvaća (230), to su:

d1. Meso Melanesian (66):
a. Bali-Vitu (2): muduapa, uneapa;
b. Novoirski jezici/New Ireland (60): babatana, bannoni, barok, bilur, blablanga, cheke holo, duke, gao, ghanongga, guramalum, hahon, hakö, halia, hoava, kandas, kara, kokota, konomala, kuanua, kusaghe, label, laghu, lavatbura-lamusong, lawunuia, lihir, lungga, madak, mandara, marovo, minigir, mono, nalik, nehan, notsi, papapana, patpatar, petats, ramoaaina, ririo, roviana, saposa, siar-lak, simbo, solos, sursurunga, tangga, teop, tiang, tigak, tinputz, tomoip, torau, tungag, ughele, uruava, vaghua, vangunu, varisi, zabana, zazao;
c. Willaumez jezici (4): bola, bulu, meramera, nakanai;
d2. sjevernonovogvinejski jezici (102):
a. Huon Gulf jezici (30): adzera, aribwatsa, aribwaung, buang (2 jezika, mangga i mapos), bugawac, dambi, duwet, gorakor, hote, iwal, kapin, kela, kumalu, labu, mari, musom, nafi, numbami, patep, piu, vehes, wampar, wampur, watut (3 jezika, središnji, sjeverni i južni), yabem, yamap, zenag;
b. Ngero-Vitiaz jezici (43): aigon, aiklep, akolet, amara, apalik, arop-lukep, avau, awad bing, bariai, bebeli, bilbil, gedaged, gimi, gitua, karnai, karore, kaulong, kove, lamogai, lesing-gelimi, lote, lusi, malalamai, malasanga, maleu-kilenge, mamusi, mangseng, marik, mato, matukar, mbula, mengen, mindiri, miu, mouk-aria, mutu, ronji, sengseng, sio, solong, takia, tami, wab,
c. Sarmi-Jayapura Bay jezici (13): anus, bonggo, kayupulau, liki, masimasi, ormu, podena, sobei, tarpia, tobati, wakde, yamna, yarsun;
d. Schouten jezici (16): arop-sissano, biem, kaiep, kairiru, kis, malol, manam, medebur, sepa, sera, sissano, terebu, tumleo, ulau-suain, wogeo, yakamul;
d3. Papuan Tip jezici (62):
a. nuklearni (jezgrovni)/Nuclear (42): anuki, are, arifama-miniafia, 'auhelawa, boselewa, buhutu, bunama, bwaidoka, bwanabwana, dawawa, diodio, dobu, doga, duau, galeya, gapapaiwa, ghayavi, gumawana, gweda, haigwai, iamalele, iduna, kakabai, kaninuwa, koluwawa, maiadomu, maisin, maiwala, minaveha, molima, mwatebu, oya'oya, saliba, sewa bay, suau, taupota, tawala, ubir, wa'ema, wagawaga, wedau, yakaikeke,
b. periferalni/Peripheral (20): abadi, bina, budibud, hula, keapara, kilivila, kuni, lala, magori, mekeo, misima-paneati, motu, muyuw, nimoa, ouma, sinaugoro, sudest, toura, waima, yoba [1].

Izvori

Vanjske poveznice