More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m skini nepotrebne znakove |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Radimir''', istaknuta obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]] iz [[Dobrota|Dobrote]]<ref name="Stanić">[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=21200 Glas Koncila] Branimir Stanić: ''Formula koja obnavlja čovjeka i kulturu: pastoral ljepote'', 30. rujna 2012. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> koja je uz dobroćanske obitelji [[Dabčević|Dabčevića]], [[Dabinović|Dabinovića]], [[Ivanović (Dobrota)|Ivanovića]], [[Kamenarović|Kamenarovića]], [[Tripković|Tripkovića]] i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref> Nekad su bili najbrojnije bratstvo u Dobroti.<ref name="Kapetansko groblje51"/> | |||
Bratstvo Radimir bilo je najbrojnije i najbogatije u Dobroti početkom 19. stoljeća. Posjedovali su 24 kuće od Ljute do Kotora. Dali su najviše kapeana. "[[Krivi palac]]" u Dobroti dobio je današnji oblik zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. Tad je ova barokna palača pripadala obitelji Radimir.<ref name="bokabay"/> Palača Radimiri (Jabuka) kategorizirana je kao kulturno dobro III. kategorije.<ref name="DUP">(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/dobrota/dup-dobrota-tekst.pdf Općina Kotor] ''DUP Dobrota'', str. 38 (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> | Bratstvo Radimir bilo je najbrojnije i najbogatije u Dobroti početkom 19. stoljeća. Posjedovali su 24 kuće od Ljute do Kotora. Dali su najviše kapeana. "[[Krivi palac]]" u Dobroti dobio je današnji oblik zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. Tad je ova barokna palača pripadala obitelji Radimir.<ref name="bokabay"/> Palača Radimiri (Jabuka) kategorizirana je kao kulturno dobro III. kategorije.<ref name="DUP">(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/dobrota/dup-dobrota-tekst.pdf Općina Kotor] ''DUP Dobrota'', str. 38 (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> | ||
Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:57
Radimir, istaknuta obitelj Hrvata iz Dobrote[1] koja je uz dobroćanske obitelji Dabčevića, Dabinovića, Ivanovića, Kamenarovića, Tripkovića i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.[2] Nekad su bili najbrojnije bratstvo u Dobroti.[3]
Bratstvo Radimir bilo je najbrojnije i najbogatije u Dobroti početkom 19. stoljeća. Posjedovali su 24 kuće od Ljute do Kotora. Dali su najviše kapeana. "Krivi palac" u Dobroti dobio je današnji oblik zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. Tad je ova barokna palača pripadala obitelji Radimir.[4] Palača Radimiri (Jabuka) kategorizirana je kao kulturno dobro III. kategorije.[5]
Kroz povijest su dali preko dvjesta pomoraca. Posjede su imali u Dobroti i Tivtu.[6] Ističe se Antun Božov Radimir (1760.-1833.) kapetan, trgovac, brodovlasnik, mecena i Božo Antonov Radimir (1738.-1766.), vitez sv. Marka. Antun Božov Radimir je sufinancirao izgradnju nove crkve sv. Mateja u Dobroti i dao sredstva da se sagradi kapela sv. Antuna i poklonio je mramorni oltar te pozlaćeni relikvijar.[7] Još su se isticali vitez Božo Radimir (1738.-66.), Krsto Radov Radimir (1766.-1832.), nosilac Legije časti stečene u doba Napoleona te Filip Tripov (1828.-1901.), nositelj diplome ruskog crnomorskog zapovjedništva tijekom Krimskog rata, 1854. godine.[4] Danas je poznati pripadnik obitelji Zoran Radimir, najveći kolekcionar materijalnih i kulturnih dobara Dobrote. Njegova je etnografska zbirka otvorena za širu javnost 2012. godine kao privremeni stalni postav u obiteljskoj crkvici sv. Mihaila u Dobroti,[1][8] gdje se nalazi obiteljska kapela Radimira.[9][10] Radimiri su dali slikara Dragutina (Draga) Radimira Dobroćanina, koji je oslikao kameni oltar kapele Gospe od Karmela iz 1874. na kapetanskom groblju crkve sv. Eustahija u Dobroti.[3]
Pokraj crkve sv. Eustahija u Dobroti napravljeno je kapetansko groblje, na kojem su pored bratstava Ivanovića, Ivanovića-Moro, Tripkovića, Dabinovića, Kosovića, Marovića, Vulovića, Pasinovića i Petrovića pokopani i Radimiri.[11]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Glas Koncila Branimir Stanić: Formula koja obnavlja čovjeka i kulturu: pastoral ljepote, 30. rujna 2012. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311
- ↑ 3,0 3,1 Hrvatski glasnik rujan 2013. Antun Tomić: Kapetansko groblje, str. 51 (pristupljeno 5. rujna 2016.)
- ↑ 4,0 4,1 (crnogorski) Palate u Boki Kotorskoj - Dobrota, bokabay.info, pristupljeno 26. kolovoza 2016.
- ↑ (crnogorski) Općina Kotor DUP Dobrota, str. 38 (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ Radio Tivat RADIMIR, KAMENAROVIĆ . Anita Mažibradić- "Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara", Donja Lastva 2015. (projekat Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, finansiran od Fonda za zaštitu i ostvarivanje prava manjina Crne Gore) (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ Kotorska biskupija Don Ante Dragobratović: Dobrota – Sv. Matej (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ Radio Dux Radio Dux: Otvorena etno zbirka obitelji Radimir u Dobroti, 6. srpnja 2013. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ (crnogorski) Općina Kotor DUP Dobrota (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ (crnogorski) MANS — Mreža za afirmaciju nevladinog sektora GUP Dobrota (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ Hrvatski glasnik rujan 2013. Antun Tomić: Kapetansko groblje, str. 49 (pristupljeno 5. rujna 2016.)