More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m zamjena teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Dobrić Dobričević''' ([[Dalmatski jezik|dalmatski]]: Bonino De' Bonini; [[Lastovo]], [[Dubrovačka Republika]] [[1454.]] – [[Treviso]], [[Italija]], [[1528.]]) bio je jedan od pionira [[tisak|tiskarstva]] u [[Europa|Europi]] koji je najveći dio svog života proveo u [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]].<ref>[http://books.google.com.au/books?id=lBPhAAAAMAAJ&pg=PR26&dq=Bonino+de+Boninis&hl=en&ei=TAgSTKuwDY66cZ_ooJEI&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDUQ6AEwAg#v=onepage&q=Bonino%20de%20Boninis&f=false Thomas Hartwell Horne: An Introduction to the Study of Bibliography]</ref> | |||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:29
Dobrić Dobričević (dalmatski: Bonino De' Bonini; Lastovo, Dubrovačka Republika 1454. – Treviso, Italija, 1528.) bio je jedan od pionira tiskarstva u Europi koji je najveći dio svog života proveo u Mletačkoj Republici.[1]
Životopis
Već kao mladić preselio se u Veneciju, tu je postao suradnik i partner poznatog tiskara iz Kotora Andrije Paltašića (on se potpisivao "Cattarensis", "Kotoranin" a Dobričević "di Raguxi" odnosno "di Ragusi"), s njim je otisnuo i objavio spise ranokršćanskog spisatelja Laktancija (250. – 320.). Nakon Venecije, preselio se u Veronu i tu otvorio tiskaru, u Veroni je 1472. tiskao djelo Roberta Volturija "De re militari". Nakon Verone otišao je u Bresciu, tu objavio i otisnuo najveći dio svog opusa (oko 50 knjiga). Među njima istaknuto mjesto zauzimaju djela antičkih spisatelja; Tibula, Vergilija, Plutarhа i Ezopа. Među prvima je otisnuo 31. svibnja 1487. Danteovu «Božanstvenu komediju» [2] sa komentarima Cristofora Landina i šesdesetak ilustracija u drvorezu (prvu Božanstvenu komediju otisnuo je 1481. firentinac Nicolò di Lorenzo Lamagna).
Odlazak u Francusku
Nakon Bresce Dobričević se oko 1497. naselio u Lionu Francuska, nadalje se bavio tiskarstvom i izdavaštvom, ali i tadašnjom špijunažom, postao je izvjestitelj Mletačke Republike.
Zaređenje
Pred kraj svog života, oko 1499., Bonino de Boninis postao je svećenik u Trevisu. Dobričević nikad nije zaboravio svoje rodno Lastovo koje je često posjećivao, pri kraju života poklonio je lokalnoj crkvi sliku Sv. Marije (rad Francesca di Vittore Bissola) s posvetom; "Virgini Matri Boninus de Boninis decanus Tarvisinus aere suo ff MDXVI". Dobričević je kao mirni povučeni svećenik umro u Trevisu 1528. godine.
Danas se najveći dio orginalnih Dobričevićevih knjiga čuva u Britanskom muzeju, u Londonu, oko 19 primjeraka posjeduju i hrvatske biblioteke.[3]
Bibliografija
- L.Donati, Alcune note su stampatori dalmati: Bonino de Boninis, in Archivio Storico per la Dalmazia, IV, str.58
Izvori
Vanjske poveznice
- Dobrićević, Dobrić.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine