More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m zamjena teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Digresija''' (''lat. digressio – udaljavanje''), u govoru ili [[Književno djelo|književnom djelu]], mjesto na kojem se autor udaljava od glavne [[Tema (književnost)|teme]] kako bi ispričao [[Anegdota|anegdotu]], opisao [[krajolik]] ili uspomenu, iznio promišljanja, i slično. Autor se nakon privremenog udaljavanja vraća na glavnu temu, s kojom digresija može biti u znatnoj ili jedva zamjetnoj vezi.<ref name=KL/><ref name=CD/> | |||
U književnom [[pripovijedanje|pripovijedanju]], autor digresijama prekida glavnu nit izlaganja i slabi jedinstvo radnje. Takav postupak kod čitatelja može postići nekoliko efekata. Digresija može poslužiti kao razonoda i odmor za čitatelja, ili još više pojačati interes za tekst.<ref name=KL>''[[Tvrtko Čubelić]]'', Književni leksikon, str. 109, 3. izdanje, Zagreb, 1972.</ref> Važan je [[Stil|stilski postupak]] u književnosti, i može se izvesti na velik broj načina.<ref name=KL/> Zauzima značajno mjesto u [[Epika|epici]].<ref name=KL/> | U književnom [[pripovijedanje|pripovijedanju]], autor digresijama prekida glavnu nit izlaganja i slabi jedinstvo radnje. Takav postupak kod čitatelja može postići nekoliko efekata. Digresija može poslužiti kao razonoda i odmor za čitatelja, ili još više pojačati interes za tekst.<ref name=KL>''[[Tvrtko Čubelić]]'', Književni leksikon, str. 109, 3. izdanje, Zagreb, 1972.</ref> Važan je [[Stil|stilski postupak]] u književnosti, i može se izvesti na velik broj načina.<ref name=KL/> Zauzima značajno mjesto u [[Epika|epici]].<ref name=KL/> | ||
Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 10:46
Digresija (lat. digressio – udaljavanje), u govoru ili književnom djelu, mjesto na kojem se autor udaljava od glavne teme kako bi ispričao anegdotu, opisao krajolik ili uspomenu, iznio promišljanja, i slično. Autor se nakon privremenog udaljavanja vraća na glavnu temu, s kojom digresija može biti u znatnoj ili jedva zamjetnoj vezi.[1][2]
U književnom pripovijedanju, autor digresijama prekida glavnu nit izlaganja i slabi jedinstvo radnje. Takav postupak kod čitatelja može postići nekoliko efekata. Digresija može poslužiti kao razonoda i odmor za čitatelja, ili još više pojačati interes za tekst.[1] Važan je stilski postupak u književnosti, i može se izvesti na velik broj načina.[1] Zauzima značajno mjesto u epici.[1]
Osim kao tehnika u književnom pripovijedanju, digresija se koristi i u ne-književnim oblicima pisanja te u govorništvu.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Tvrtko Čubelić, Književni leksikon, str. 109, 3. izdanje, Zagreb, 1972.
- ↑ 2,0 2,1 Chris Baldick, Concise dictionary of literary terms, Oxford University Press, 2004., str. 67., ISBN 978-0-19-860883-7