Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dekstrin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dekstrin'''-->[[Datoteka:Poly-(1-4)-alpha-D-Glucose.svg|mini|Dekstrin]]   
[[Datoteka:Poly-(1-4)-alpha-D-Glucose.svg|mini|Dekstrin]]   
'''Dekstrin''' (franc. dextrine, od lat. dexter: desni) je žućkasto-zlatni glatki prah. Dekstrin je [[polisaharid]] opće formule ([[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>10</sub>[[kisik|O]]<sub>5</sub>)n • H<sub>2</sub>O.
'''Dekstrin''' (franc. dextrine, od lat. dexter: desni) je žućkasto-zlatni glatki prah. Dekstrin je [[polisaharid]] opće formule ([[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>10</sub>[[kisik|O]]<sub>5</sub>)n • H<sub>2</sub>O.



Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 21:28

Dekstrin

Dekstrin (franc. dextrine, od lat. dexter: desni) je žućkasto-zlatni glatki prah. Dekstrin je polisaharid opće formule (C6H10O5)n • H2O.

Dobivanje

Nalazi se u pivu i prženom brašnu (kora kruha, dječja hrana).

1. Dektrin prvotno nastaje zagrijavanjem škroba na suhome ili u kiseloj sredini.

2. Može se dobiti djelomičnom razgradnjom škroba, međuprodukt hidrolize koji nastane je dekstrin, topljiv u vodi, a potpunom hidrolizom škroba nastaje glukoza, takva hidroliza se odvija uz pomoć kiseline ili enzima.

3. Najčešće se dobiva prženjem kukuruznog škroba na temperaturi od oko 120 °C više od pola sata.

Upotreba

Upotrebljava se kao ljepilo (kao smjesa dekstrina i vode), u oblikovanju lijekova u razne oblike (osim glavnog sastojka neke tablete sadrže samo dekstrin, jer pomaže u bržoj i boljoj razgradnji u tijelu), a služi i u proizvodnji i bojenju tekstila. Koristan je i u pirotehnici, jer usporava, ali ujedno i podržava gorenje.

Izvor

  • Hrvatska enciklopedija, Broj 3 (Da-Fo), str. 63. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0