Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dan pokore: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dan pokore'''-->'''Dan pokore i molitve''' ([[Njemački jezik|njem.:]] Buß- und Bettag) je u Njemačkoj [[praznik]] [[Evangelička crkva|Evangeličke crkve]]. Tijekom povijesti čitavo stanovništvo je u hitnim situacijama i opasnostima bilo pozvano na [[pokora|pokoru]] i [[molitva|molitvu]]. Od kraja 19. stoljeća opći dan pokore i molitve je bio u srijedu prije posljednje nedjelje crkvene godine, tj. jedanaest dana prije prve nedjelje [[došašće|došašća]].
'''Dan pokore i molitve''' ([[Njemački jezik|njem.:]] Buß- und Bettag) je u Njemačkoj [[praznik]] [[Evangelička crkva|Evangeličke crkve]]. Tijekom povijesti čitavo stanovništvo je u hitnim situacijama i opasnostima bilo pozvano na [[pokora|pokoru]] i [[molitva|molitvu]]. Od kraja 19. stoljeća opći dan pokore i molitve je bio u srijedu prije posljednje nedjelje crkvene godine, tj. jedanaest dana prije prve nedjelje [[došašće|došašća]].


Kako je Dan pokore i dalje crkveni praznik, u nekim [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajinama]] su zabranjeni plesne manifestacije te djelomično rad igara na sreću.
Kako je Dan pokore i dalje crkveni praznik, u nekim [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajinama]] su zabranjeni plesne manifestacije te djelomično rad igara na sreću.

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 14:03

Dan pokore i molitve (njem.: Buß- und Bettag) je u Njemačkoj praznik Evangeličke crkve. Tijekom povijesti čitavo stanovništvo je u hitnim situacijama i opasnostima bilo pozvano na pokoru i molitvu. Od kraja 19. stoljeća opći dan pokore i molitve je bio u srijedu prije posljednje nedjelje crkvene godine, tj. jedanaest dana prije prve nedjelje došašća.

Kako je Dan pokore i dalje crkveni praznik, u nekim pokrajinama su zabranjeni plesne manifestacije te djelomično rad igara na sreću.

Državni praznik

1994. je odlučeno da se ukida Dan pokore kao neradni dan, kako bi se pomoglo poslodavcima. Odluka je stupila na snagu godinu dana kasnije. Jedino u Saski je Dan pokore i dalje neradni dan.[1] U pokrajini Schleswig-Holstein se nekoliko puta razgovaralo o povratku Dan pokore kao neradni dan, ali su svi pokušaji bili neuspješni.[2]

Izvori