Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ildiguzidi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ildiguzidi'''-->[[Datoteka:Momine Hatoon Mausoleum.jpg|250px|mini|desno|[[Mauzolej]] podignut u čast Momine Hatun, prve žene ildiguzidskog [[atabeg]]a Džahana Pahlavana]]
[[Datoteka:Momine Hatoon Mausoleum.jpg|250px|mini|desno|[[Mauzolej]] podignut u čast Momine Hatun, prve žene ildiguzidskog [[atabeg]]a Džahana Pahlavana]]
'''Ildiguzidi''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ایلدگزیان - ''Ildegozidi''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Eldəgəzlər''), poznati i kao [[atabeg]]ovi [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] ([[Perzijski jezik|perz.]] اتابکان آذربایجان - ''Atābakān-e Āḏarbāyjān''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Atabəylər Dövləti''), bili su pripadnici lokalne dinastije [[Kumani|kumanskog]] ([[Turkijski narodi|turkijskog]]) podrijetla. Kao [[Seldžuci|seldžučki]] vazali od [[1135.]] do [[1225.]] godine vladali su područjima koja obuhvaćaju današnji sjeverozapad [[Iran]]a (regija [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]]), gotovo čitav [[Azerbajdžan]] i [[Armenija|Armeniju]], te manje dijelove [[Turska|Turske]] i [[Irak]]a. Njihova dinastija imenovana je prema osnivaču [[Šamsudin Ildiguz|Šamsudinu Ildiguzu]] čija je moć rasla proporcionalno s decentralizacijom odnosno opadanjem snage [[Seldžuci|Seldžuka]]. Godine [[1209.]] Ildiguzidi šire politički utjecaj i na [[Ahmadili|ahmadilsku]] [[Maraga|Maragu]] čime dosežu svoj vrhunac, no petnaestak godina kasnije dinastija se gasi pod navalom [[Gruzi|Gruza]] i [[Horezmijci|Horezmijca]].  
'''Ildiguzidi''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ایلدگزیان - ''Ildegozidi''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Eldəgəzlər''), poznati i kao [[atabeg]]ovi [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] ([[Perzijski jezik|perz.]] اتابکان آذربایجان - ''Atābakān-e Āḏarbāyjān''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Atabəylər Dövləti''), bili su pripadnici lokalne dinastije [[Kumani|kumanskog]] ([[Turkijski narodi|turkijskog]]) podrijetla. Kao [[Seldžuci|seldžučki]] vazali od [[1135.]] do [[1225.]] godine vladali su područjima koja obuhvaćaju današnji sjeverozapad [[Iran]]a (regija [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]]), gotovo čitav [[Azerbajdžan]] i [[Armenija|Armeniju]], te manje dijelove [[Turska|Turske]] i [[Irak]]a. Njihova dinastija imenovana je prema osnivaču [[Šamsudin Ildiguz|Šamsudinu Ildiguzu]] čija je moć rasla proporcionalno s decentralizacijom odnosno opadanjem snage [[Seldžuci|Seldžuka]]. Godine [[1209.]] Ildiguzidi šire politički utjecaj i na [[Ahmadili|ahmadilsku]] [[Maraga|Maragu]] čime dosežu svoj vrhunac, no petnaestak godina kasnije dinastija se gasi pod navalom [[Gruzi|Gruza]] i [[Horezmijci|Horezmijca]].  


Redak 15: Redak 15:


[[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]]
[[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]]
[[Kategorija:Iranske dinastije]] <!-- Potrebno umetnuti i "Turkijske dinastije" -->
[[Kategorija:Iranske dinastije]]  


[[ru:Атабеки Азербайджана]]
[[ru:Атабеки Азербайджана]]

Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 05:57

Mauzolej podignut u čast Momine Hatun, prve žene ildiguzidskog atabega Džahana Pahlavana

Ildiguzidi (perz. ایلدگزیان - Ildegozidi; azer. Eldəgəzlər), poznati i kao atabegovi Azarbajdžana (perz. اتابکان آذربایجان - Atābakān-e Āḏarbāyjān; azer. Azərbaycan Atabəylər Dövləti), bili su pripadnici lokalne dinastije kumanskog (turkijskog) podrijetla. Kao seldžučki vazali od 1135. do 1225. godine vladali su područjima koja obuhvaćaju današnji sjeverozapad Irana (regija Azarbajdžana), gotovo čitav Azerbajdžan i Armeniju, te manje dijelove Turske i Iraka. Njihova dinastija imenovana je prema osnivaču Šamsudinu Ildiguzu čija je moć rasla proporcionalno s decentralizacijom odnosno opadanjem snage Seldžuka. Godine 1209. Ildiguzidi šire politički utjecaj i na ahmadilsku Maragu čime dosežu svoj vrhunac, no petnaestak godina kasnije dinastija se gasi pod navalom Gruza i Horezmijca.

Poveznice

Literatura

  • (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  • (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

ru:Атабеки Азербайджана