Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hekaba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hekaba'''-->[[Datoteka:Dream hecuba hi.jpg|mini|[[Giulio Romano]]: Hekabin san<small>, freska, [[Mantova]]</small>]]
[[Datoteka:Dream hecuba hi.jpg|mini|[[Giulio Romano]]: Hekabin san<small>, freska, [[Mantova]]</small>]]


'''Hekaba''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Έκάβη}}''', ''Hekábê'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Prijam]]ova je žena i [[Hektor]]ova majka, [[Frigija|frigijskog]] porijekla, [[Dima|Dimina]] i [[Eunoja|Eunojina]] kći.
'''Hekaba''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Έκάβη}}''', ''Hekábê'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Prijam]]ova je žena i [[Hektor]]ova majka, [[Frigija|frigijskog]] porijekla, [[Dima|Dimina]] i [[Eunoja|Eunojina]] kći.

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 02:27

Giulio Romano: Hekabin san, freska, Mantova

Hekaba (grč. Έκάβη, Hekábê) u grčkoj mitologiji Prijamova je žena i Hektorova majka, frigijskog porijekla, Dimina i Eunojina kći.

Mitologija

S Apolonom je imala sina Troila. Prorečeno je da Troja neće biti poražena sve dok je Troil živ do svoje dvadesete godine. Ubio ga je Ahilej u Trojanskom ratu. Bila je također Hektorova majka te u Homerovoj Ilijadi oplakuje njegovu smrt[1].

S Prijamom je imala i najmlađeg sina Polidora koji je poslan s darovima (nakitom i zlatom) na dvor kralja Polimestora, da ga zaštiti za vrijeme Trojanskog rata jer se Prijam bojao za sigurnost svog djeteta. Nakon što je Troja pala, Polimestor je odbacio Polidora u smrt te uzeo darove. Hekuba je, premda su je zarobili Ahejci kad je pala Troja, na posljetku osvetila smrt svoga sina.

U drugoj inačici mita, Hekaba je poludjela kad je vidjela trupla svoje djece - Polidora i Poliksene[2].

Literatura

  1. Homer: Ilijada (XVI/717. - 718.)
  2. Dante: Božanstvena komedija, Pakao, 30. pjevanje

Vanjske poveznice