Habsburg: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Habsburg'''-->{{Infookvir dinastija
{{Infookvir dinastija
|ime            =Habsburg
|ime            =Habsburg
|grb            =Coat_of_arms_of_the_House_of_Habsburg.png
|grb            =Coat_of_arms_of_the_House_of_Habsburg.png
Redak 140: Redak 140:
[[Kategorija:Austrija]]
[[Kategorija:Austrija]]
-->
-->
{{newdsm}}<!-- puno toga za provjeriti -->
{{newdsm}}

Posljednja izmjena od 6. ožujak 2022. u 21:21

Dinastija
Habsburg
Najstariji poznati grb Habsburške kuće
Najstariji poznati grb Habsburške kuće
Država Sveto Rimsko Carstvo
Austrijsko Carstvo
Ugarska
Češka
Hrvatska
Veliko Vojvodstvo Toskana
Etničko podrijetlo Švicarci
Mlađe linije Habsburg-Lothringen
Naslovi njemačko-rimski car
austrijski car
ugarski kralj
češki kralj
hrvatsko-slavonsko-dalmatinski kralj
meksički car
španjolski kralj
Osnutak 11. stoljeće
Osnivač Radbot od Habsburga
Svrgnuće 29. studenog 1780.
Zadnji vladar Karlo VI.

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282.1453., nadvojvode 1453.1804. i carevi 1804.1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516.1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Povijest

Njihovo ime potječe od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. stoljeću u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, obitelj je proširila svoj utjecaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278.1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273.1291., 1298.1308., 1438.1740., i 1745.1806.).

Datoteka:Wappen Kaisertum Österreich 1815 (Klein).png
Grb Habsburške Monarhije iz 1815.; u središnjem dijelu se nalazi Grb vladajuće kuće Habsburg-Lothringen

Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Nizozemske) i ženidbe njegova sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španjolske i njezina tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".

Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španjolski (1516.1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španjolske Habsburgovce.

Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za španjolsko nasljedstvo, dok su austrijski Habsburgovci izumrli u muškoj liniji 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.

Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.

Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i Donje Šleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišča i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".

Austrijski vojvode iz dinastije Habsburg

Carevi Svetog Rimskog Carstva

Kuća Habsburg

Napomena: Marija Terezija Austrijska, habsburška nasljednica i žena cara Franje I. Stjepana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.

Kuća Habsburg-Lothringen

Pogreška pri izradbi sličice:
Grb dinastije Habsburg-Lothringen

Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lothringen

Kraljevi Hrvatske i Ugarske iz kuće Habsburg, koji nisu bili carevi

Kraljevi Španjolske iz kuće Habsburg

Grb Carlosa I od Španjolske

Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg

Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lothringen

Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lothringen

Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lothringen

Vladar Meksika iz kuće Habsburg-Lothringen

Vidi još

Vanjske poveznice

"Zalaganjem našega uglednoga publicista, glavnoga tajnika Hrvatske enciklopedije Darka Stuparića, Kolo je prvo u prigodi prezentirati jedinstven kulturni sadržaj, tematsku cjelinu o Habsburzima i Hrvatima, koju je uz pomoć Željka Krušelja i Marija Streche, priredio i napisao Neven Budak. Profesor Budak u pristupnoj bilješci upućuje kako »rijetko je koji rod u hrvatskoj povijesti odigrao tako dugotrajnu i važnu ulogu, kao što ju je imala dinastija Habsburga."