Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Abulit: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Abulit'''-->'''Abulit''' ([[grčki|grč.]] ''Abulites'') je bio satrap Suzijane ([[Elam]]a)<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0013.html Abulit (''Abulites''), AncientLibrary.com]</ref> u doba vladavine posljednjeg [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Darije III.|Darija III. Kodomana]]<ref name="Iranica - Abulit">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f3/v1f3a003.html Abulit (''Aboulites''), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner]</ref>. Abulit je možda bio [[elam]]skog podrijetla, iako njegov sin i suvladar [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatro]] ([[perzijski|perz.]] ''Huxšathra'') nosi [[iran]]sko ime koje je karakteristično za [[Zoroastrizam|zoroastrijce]]<ref name="Iranica - Abulit"/>. Nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] ([[331. pr. Kr.]]) u kojoj je perzijska vojska poražena, [[Mezopotamija]] je u potpunosti pala pod vlast [[Antička Makedonija|makedonskog]] vladara [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra III.]], što Abulitu nije ostavilo previše izbora osim da preda [[Suza (Iran)|Suzu]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: „Povijesna knjižnica“, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+17.65.1 XVII. 65.]</ref>. O svojim namjerama prvo je izvijestio makedonskog generala [[Filoksen (general)|Filoksena]], a zatim je poslao svog sina [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatra]] kao izaslanika Aleksandru da dogovori predaju<ref name="Iranica - Abulit"/>. Ušavši sa svojom vojskom u [[Suza (Iran)|Suzu]], koja je bila jedan od nekoliko glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], Aleksandar se domogao velikog bogatstva<ref>[http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander09.html Aleksandar Veliki - Suza (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. [[Kvint Kurcije Ruf]] spominje kako je zaplijenjeno 50.000 talenata [[Srebro|srebra]], a navodno je pronađen i [[Kserkso]]v plijen iz pohoda protiv [[Stara Grčka|Grčke]] 150 godina ranije. Prije nego što je Aleksandar krenuo u pohod na [[Fars]], prema Abulitu je postupio jednako kao prema [[Mazej]]u u [[Babilonija|Babiloniji]]; ostavio ga je na mjestu [[satrap]]a odnosno lokalnog vladara koji je imao administrativne i [[Sudstvo|sudske]] ovlasti, dok je ostavio [[garnizon]] makedonskih vojnika koji su brinuli o sigurnosti satrapije<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3b.asp III. 16.]</ref>. Abulit je na tom mjestu služio sve do Aleksandrovog povratka iz pohoda protiv [[Indija|Indije]] ([[324. pr. Kr.]]), no čini se kako se u međuvremenu pokušao pobuniti protiv [[Antička Makedonija|makedonske]] vlasti zbog čega je pogubljen zajedno sa sinom [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatrom]]<ref>[[Kvint Kurcije Ruf]]: „Historiae Alexandri Magni“ - Suza, [http://www.archive.org/stream/ruinsofancientci02buckiala/ruinsofancientci02buckiala_djvu.txt XXXIV.]</ref>. Nedugo kasnije, Aleksandar je u [[Suza (Iran)|Suzi]] održao masovno vjenčanje između njegovih generala i žena iz [[Perzijanci|perzijskog]] i [[Medijci|medijskog]] plemstva, čime je želio ojačati grčko-perzijski savez<ref name="Iranica - Abulit"/>.
'''Abulit''' ([[grčki|grč.]] ''Abulites'') je bio satrap Suzijane ([[Elam]]a)<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0013.html Abulit (''Abulites''), AncientLibrary.com]</ref> u doba vladavine posljednjeg [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Darije III.|Darija III. Kodomana]]<ref name="Iranica - Abulit">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f3/v1f3a003.html Abulit (''Aboulites''), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner]</ref>. Abulit je možda bio [[elam]]skog podrijetla, iako njegov sin i suvladar [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatro]] ([[perzijski|perz.]] ''Huxšathra'') nosi [[iran]]sko ime koje je karakteristično za [[Zoroastrizam|zoroastrijce]]<ref name="Iranica - Abulit"/>. Nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] ([[331. pr. Kr.]]) u kojoj je perzijska vojska poražena, [[Mezopotamija]] je u potpunosti pala pod vlast [[Antička Makedonija|makedonskog]] vladara [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra III.]], što Abulitu nije ostavilo previše izbora osim da preda [[Suza (Iran)|Suzu]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: „Povijesna knjižnica“, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+17.65.1 XVII. 65.]</ref>. O svojim namjerama prvo je izvijestio makedonskog generala [[Filoksen (general)|Filoksena]], a zatim je poslao svog sina [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatra]] kao izaslanika Aleksandru da dogovori predaju<ref name="Iranica - Abulit"/>. Ušavši sa svojom vojskom u [[Suza (Iran)|Suzu]], koja je bila jedan od nekoliko glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], Aleksandar se domogao velikog bogatstva<ref>[http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander09.html Aleksandar Veliki - Suza (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. [[Kvint Kurcije Ruf]] spominje kako je zaplijenjeno 50.000 talenata [[Srebro|srebra]], a navodno je pronađen i [[Kserkso]]v plijen iz pohoda protiv [[Stara Grčka|Grčke]] 150 godina ranije. Prije nego što je Aleksandar krenuo u pohod na [[Fars]], prema Abulitu je postupio jednako kao prema [[Mazej]]u u [[Babilonija|Babiloniji]]; ostavio ga je na mjestu [[satrap]]a odnosno lokalnog vladara koji je imao administrativne i [[Sudstvo|sudske]] ovlasti, dok je ostavio [[garnizon]] makedonskih vojnika koji su brinuli o sigurnosti satrapije<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3b.asp III. 16.]</ref>. Abulit je na tom mjestu služio sve do Aleksandrovog povratka iz pohoda protiv [[Indija|Indije]] ([[324. pr. Kr.]]), no čini se kako se u međuvremenu pokušao pobuniti protiv [[Antička Makedonija|makedonske]] vlasti zbog čega je pogubljen zajedno sa sinom [[Oksatro (sin Abulita)|Oksatrom]]<ref>[[Kvint Kurcije Ruf]]: „Historiae Alexandri Magni“ - Suza, [http://www.archive.org/stream/ruinsofancientci02buckiala/ruinsofancientci02buckiala_djvu.txt XXXIV.]</ref>. Nedugo kasnije, Aleksandar je u [[Suza (Iran)|Suzi]] održao masovno vjenčanje između njegovih generala i žena iz [[Perzijanci|perzijskog]] i [[Medijci|medijskog]] plemstva, čime je želio ojačati grčko-perzijski savez<ref name="Iranica - Abulit"/>.


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Posljednja izmjena od 3. siječanj 2022. u 06:35

Abulit (grč. Abulites) je bio satrap Suzijane (Elama)[1] u doba vladavine posljednjeg perzijskog vladara Darija III. Kodomana[2]. Abulit je možda bio elamskog podrijetla, iako njegov sin i suvladar Oksatro (perz. Huxšathra) nosi iransko ime koje je karakteristično za zoroastrijce[2]. Nakon bitke kod Gaugamele (331. pr. Kr.) u kojoj je perzijska vojska poražena, Mezopotamija je u potpunosti pala pod vlast makedonskog vladara Aleksandra III., što Abulitu nije ostavilo previše izbora osim da preda Suzu[3]. O svojim namjerama prvo je izvijestio makedonskog generala Filoksena, a zatim je poslao svog sina Oksatra kao izaslanika Aleksandru da dogovori predaju[2]. Ušavši sa svojom vojskom u Suzu, koja je bila jedan od nekoliko glavnih gradova Perzijskog Carstva, Aleksandar se domogao velikog bogatstva[4]. Kvint Kurcije Ruf spominje kako je zaplijenjeno 50.000 talenata srebra, a navodno je pronađen i Kserksov plijen iz pohoda protiv Grčke 150 godina ranije. Prije nego što je Aleksandar krenuo u pohod na Fars, prema Abulitu je postupio jednako kao prema Mazeju u Babiloniji; ostavio ga je na mjestu satrapa odnosno lokalnog vladara koji je imao administrativne i sudske ovlasti, dok je ostavio garnizon makedonskih vojnika koji su brinuli o sigurnosti satrapije[5]. Abulit je na tom mjestu služio sve do Aleksandrovog povratka iz pohoda protiv Indije (324. pr. Kr.), no čini se kako se u međuvremenu pokušao pobuniti protiv makedonske vlasti zbog čega je pogubljen zajedno sa sinom Oksatrom[6]. Nedugo kasnije, Aleksandar je u Suzi održao masovno vjenčanje između njegovih generala i žena iz perzijskog i medijskog plemstva, čime je želio ojačati grčko-perzijski savez[2].

Poveznice

Izvori

Vanjske poveznice