Abeceda (računarstvo): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Abeceda (računarstvo)'''-->U [[Računarstvo|računarstvu]], '''abeceda''' (ili ''alfabet'') je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili [[ASCII]] karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest ''binarna abeceda'' {0,1}.
U [[Računarstvo|računarstvu]], '''abeceda''' (ili ''alfabet'') je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili [[ASCII]] karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest ''binarna abeceda'' {0,1}.


''Niz'' je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.
''Niz'' je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.

Inačica od 3. siječanj 2022. u 04:49

U računarstvu, abeceda (ili alfabet) je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili ASCII karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest binarna abeceda {0,1}.

Niz je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.

Za danu abecedu , sa označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom . Ovdje označava Kleeneov operator. Sa (još i ili ) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom .

Vidi još