Vunasti nosorog: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
{{Wikispecies|Coelodonta antiquitatis}} | {{Wikispecies|Coelodonta antiquitatis}} | ||
[[Kategorija:Nosorozi]] | [[Kategorija:Nosorozi]] | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 18:15
| Vunasti nosorog | |
|---|---|
| Kostur vunastog nosoroga u Muséumu de Toulouseu Kostur vunastog nosoroga u Muséumu de Toulouseu | |
| Status zaštite | |
| Datoteka:Status iucn2.3 EX hr.svg Status zaštite: Izumrli | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Perissodactyla |
| Porodica: | Rhinocerotidae |
| Rod: | †Coelodonta |
| Vrsta: | †C. antiquitatis |
| Dvojno ime | |
| †Coelodonta antiquitatis Bronn, 1831. | |
| Sinonimi | |
| Rhinoceros lenenesis (Pallas) Rhinoceros antiquitatis (Blumenbach) | |
Vunasti nosorog (latinski: Coelodonta antiquitatis) pleistocenska je izumrla vrsta nosoroga čije je tijelo bilo prekriveno krznom.[2]
Opis
Dužina im je iznosila od 3 do 3,8 m, visina do 2 m, a težili su oko 2,7 – 3,2 tona.[3] Imali su dva roga, od kojih se manji nalazio iza većega. Veći rog mogao je narasti do 61 cm.[4]
Rasprostranjenost
Prije 130 tisuća godina vunasti nosorozi nastanjivali su većinu Europe, Istočnoeuropsku nizinu, Sibir i Mongolski ravnjak, tj. područja od 72° do 33°N. Fosili vunastog nosoroga pronađeni su čak i na Novosibirskim otocima.[5][6][7] Područje koje su nastanjivali vunasti nosorozi veće je od područja nastanjivanja bilo koje druge vrste nosoroga.[8]
Čini se da vunasti nosorozi nikada nisu prešli Beringiju tijekom posljednjeg ledenog doba. Najistočniji pronađeni fosil pronađen je na Čukotskom poluotoku.[5] Vunasti nosorozi vjerojatno nišu prešli u Sjevernu Ameriku zbog male količine trave, nedostatka pogodnog staništa u Yukonu, borbe za opstanak s drugim velikim biljožderima na hladnom kopnenom mostu i zbog ledenjaka koji su stvarali fizičke prepreke.[9] Čak i da su neki prešli u Sjevernu Ameriku, njihov broj bio je malen.[7]
U Hrvatskoj
U Hrvatskoj su potpuni kosturi ili dijelovi kostura pronađeni u Ludbregu, špilji Vindija, Varaždinskim Toplicama, okolici Osijeka i Vukovara.[10] Najbolje sačuvani kostur vunastog nosoroga u Hrvatskoj zove se Erik i otkriven je kod Ludbrega. Star je oko 20.000 godina. Izložen je u varaždinskom gradskom muzeju.[11]
Izvori
- ↑ • Parametar
archive-urlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametararchive-datenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ Vunasti nosorog, Struna, pristupljeno 31. kolovoza 2020.
- ↑ • Parametar
langnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑
• Parametar
chapternije dopušten u klasibook
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasibook - ↑ 5,0 5,1 • Nepoznat parametar:
bibcode
• Nepoznat parametar:issn
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ Cappellini, Enrico & Welker, Frido & Pandolfi, Luca & Ramos Madrigal, Jazmín & Fotakis, Anna & Lyon, David & Mayar, Victor & Bukhsianidze, Maia & Jersie-Christensen, Rosa & Mackie, Meaghan & Ginolhac, Aurélien & Ferring, Reid & Tappen, Martha & Palkopoulou, Eleftheria & Samodova, Diana & Ruther, Patrick & Dickinson, Marc & Stafford, Tom & Chan, Yvonne & Willerslev, Eske. (2018). Early Pleistocene enamel proteome sequences from Dmanisi resolve Stephanorhinus phylogeny. 10.1101/407692.
- ↑ 7,0 7,1 Garutt, N. V., & Boeskorov, G. G. (2001). Woolly rhinoceroses: On the history of the genus. Mamont i ego okruzhenie, 200, 157-167.
- ↑ Prothero, D.R., Guérin, C. & Manning, E. 1989. The History of Rhinocerotoidea. In: The Evolution of Perissodactyls (eds. Prothero, D. R. & Schoch, R.M.). Oxford University Press, New York, 321-340.
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ Coelodonta antiquitatis, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 31. kolovoza 2020.
- ↑ Erik/a – najbolje sačuvani kostur vunastog nosoroga u Hrvatskoj, HRT Magazin, objavljeno 27. kolovoza 2020., pristupljeno 31. kolovoza 2020.